Tonči Tadić: Naseljene škoje uključiti u Europsku mrežu malih otoka

Budući da se pristupni pregovori naše zemlje s Europskom unijom privode kraju, vrijeme je da hrvatske vlasti na lokalnoj i državnoj razini sagledaju mogućnosti koje se otocima pružaju unutar te asocijacije.

U prvom redu riječ je o uključenju hrvatskih naseljenih otoka u ESIN - Europsku mrežu malih otoka, radi zajedničke zaštite otočnih interesa i lobiranja za otočne potrebe na razini EU-a.

O načinima uključenja naših škoja u ESIN i koristima koje time mogu postići bavi se posebna studija Euro-mediteranskog foruma (EMEF), što je u tom smislu na raspolaganju otočnim gradonačelnicima i načelnicima općina.

- Dakle, mi, s jedne strane, govorimo o europskim primjerima poticanja održivog razvoja otoka, očuvanju otočnih zajednica i bolje prometne povezanosti otoka. S druge strane, potrebno je poboljšati lokalnu samoupravu i demokratsko suodlučivanje na otocima radi lakšeg definiranja razvojnih prioriteta, ali i praćenja provedbe državnih projekata i programa važnih za otoke – kaže dr. Tonči Tadić, predsjednik spomenutog Foruma.

Zakonski okviri i usklađenje s Acquisom EU

- Kada se raspravlja o zakonskoj regulativi, na papiru je sve dobro i po mjeri EU-a. Imamo vrlo dobar Nacionalni program za otoke, ali i Zakon o otocima. No, sa škojima je isti problem kao i s turizmom - riječ je o multidisciplinarnom području koje obuhvaća nadležnost više ministarstava.

Također je riječ o tematici koju najbolje razumiju oni koji žive na otocima. Naši veći otoci rascjepkani su na više jedinica lokalne samouprave koje slabo međusobno komuniciraju, makar ih tište zajednički problemi poput prijevoza, zdravstva, otpada, vodoopskrbe.

Nužno je, dakle, na razini svakog otoka uspostaviti obveznu koordinaciju lokalne samouprave i imati “jedan glas” prema višim razinama vlasti u županiji i državi. Osim toga, manji otoci često su tek daleke ispostave obalnoga grada, poput Elafitskih otoka, Drvenika, Iža ili Molata – iznosi predsjednik EMEF-a.

Redizajan otočne lokalne samouprave

Na žalost, Zakonom nije zajamčeno ni predstavništvo otočana u vijeću njihova obalnog grada, ni u njihovoj županijskoj skupštini, pa njih zapravo često nitko i ne predstavlja na razini vlastita grada. Ne postoje ni posebni odbori za razvoj otoka u županijskim skupštinama ili u Saboru.

U Hrvatskoj, istini za volju, postoji Otočno vijeće, no ono ima neobvezujuće odluke i savjetodavni karakter. Prema tome, nužan je redizajn otočne lokalne samouprave i civilni nadzor nad provedbom Zakona o otocima, kao i svih drugih zakona koji se odnose na otoke.

Piše mirko crnčević