Stručnjaci otkrili uzrok fenomena u Imotskoj krajini koji ostavlja bez daha: evo zašto Modro jezero mijenja boju i kako nastaje njegova čudesna tirkizna nijansa

Fenomen Modrog jezera iznova oduševljava baš kao što je prije nekoliko dana sve ostavilo bez daha zbog promjene boje u svijetloplavu, nakon obilnih kiša i naglog dotoka vode iz podzemnih vrela.

Tim fenomenom pozabavio se tim stručnjaka na inicijativu Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije "More i krš", koji su pokušali znanstveno dokazati brzu promjenu jezerske vode, kao i uzroke i posljedice takvih promjena.

- Promjena boje vode u Modrom jezeru se rijetko događa, a uglavnom je povezana s naglim porastom vodostaja. Na dnu Modrog jezera se nalaze estavele, šupljine u krškom masivu, koje mogu imati značajke ponora i vrela u ovisnosti o okolnoj razini podzemne vode.

Upravo brz porast vodostaja je posljedica aktiviranih estavela, i to u ulozi snažnih vrela. Snažan protok vode kroz podzemne krške kanale pojačano otapa minerale koji se mogu naći u dominantno rasprostranjenim vapnenačkim stijenama.

Prvi rezultati analiza vode iz Modrog jezera upućuju na povećanu u koncentraciju kalcijeva karbonata (CaCO3), koji potječe iz vapnenca. Kalcijev karbonat u stijenama se pojavljuje kao mineral kalcit koji je bijele boje, i zbog njegove povećane koncentracije u vodi mijenja se način na koji voda absorbira i reflektira svjetlost.

Voda u jezeru tom prilikom poprima tirkiznu boju koja je neuobičajena, a Modro jezero svojom ljepotom i nesvakidašnjom nijansom plave boje ponovno plijeni pozornost Imoćana i njihovih gostiju - kazao nam je Branimir Jukić, viši stručni suradnik iz JU-a "More i krš", dodavši da je mikrobiološka analiza algi isključila proces cvjetanja kao uzrok promjene boje.

Tirkizna boja vode u Modrom jezeru privukla je veliki broj posjetitelja, a sam fenomen bi mogao potrajati još neko vrijeme zbog pojačanog dotoka podzemnih voda i porasta vodostaja u jezeru.

Trenutna dubina jezera je 36 metara, a ova estetska anomalija nije utjecala na kvalitetu i čistoću jezerske vode, tako da Imoćani mogu biti mirni i bezbrižni zbog svog prirodnog bisera - Modrog jezera.

Tim stručnjaka koji je istraživao ovaj fenomen je dr. sc. Ivo Andrić s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, izv. prof. dr. sc. Nenad Buzjak i dr. sc. Marija Gligora Udovič sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, dr. sc. Ana Kovačić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ, te dr. sc. Milan Čanković sa Zavoda za istraživanje mora i okoliša na Institutu "Ruđer Bošković", uz JU "More i krš".

U ovoj priči treba spomenuti i planinare HPD-a "Imotski", koji su se u više navrata spuštali u Modro jezero, uzorkovali vodu te dostavljali uzorke na analizu u laboratorije u Splitu i Zagrebu. Analiza jezerske vode i dalje se provodi na PMF-u u Zagrebu i na institutu "Ruđer Bošković".