STRAH U KOSTIMA U domovima zdravlja 46 zaposlenika višak

− Bivši ravnatelj Doma zdravlja stvorio je više od 60 milijuna kuna gubitaka, za što nitko nije odgovarao i koji se saniraju kreditom koji se vraća iz decentraliziranih sredstava, od kojih 12 posto pripada Sinju. Sada ravnatelj dr. Petric kaže da gradovi mogu zadržati višak radnika u ispostavama ako će ih financirati, jer je to nadstandard. Pitam se kako to dr. Petric planira da mu Hemodijaliza u Sinju radi samo u jednoj smjeni. Od Kamenskog do Maovica je više od 100 kilometara, pa kako planira pacijente istodobno dovoziti do Sinja i natrag kućama? – kaže Bulj, ponavljajući da je jedino rješenje da se Ispostava Sinj pretvori u samostalni dom zdravlja, kako je bilo do 2003. godine.

Bez posla i voditeljica Doma zdravlja u Vrgorcu?

U imotskom Domu zdravlja kruže razne priče, što dodatno stvara nelagodu među zaposlenicima. Po jednima, nekoliko djelatnika Hemodijalize naći će se na popisu suvišnih, zatim neki iz Patronažne službe, a govori se i o otpuštanju pomoćnog osoblja. Nitko, međutim, nije spreman na komentar.

Mnogi zdravstveni djelatnici po domovima zdravlja ovih dana strepe za svoju sudbinu

− Prema Pravilniku o unutarnjoj organizaciji u Ispostavi Doma zdravlja u Hvaru, tehnološki su višak djelatnica u administraciji i medicinska sestra koja radi pri rendgenskom kabinetu. Njihovo će zbrinjavanje, prema svemu sudeći, uslijediti sljedeće godine, naravno uz otpremninu, s tim da će medicinska sestra vjerojatno otići u invalidsku mirovinu – kazao je voditelj Ispostave dr. Drago Carić.

Veći dio zaposlenika, međutim, smatra da se na višim razinama ne vodi dovoljno računa o činjenici da su otoci specifične geografske i administrativne cjeline.

U vrgoračkom Domu zdravlja posao bi mogla izgubiti voditeljica Ispostave Mirjana Čepo, inače diplomirana pravnica, dok će fakturist Ante Lendić najvjerojatnije dobiti premještaj u Split. Voditeljica Čepo nije spremna komentirati odluke ravnatelja županijskog Doma zdravlja dok ne dobije službenu obavijest, premda je primjetno da ne skriva ogorčenje. Službene liste tehnološkog viška u makarskom Domu zdravlja još uvijek nema, ali duh uznemirenosti već je ušao na velika vrata.

Voditelj Doma zdravlja dr. Marijo Šarić odsutan je, a nitko drugi ne želi s nekim nagađanjima u javnost. Međutim, doznajemo kako se već zna da su s Odjela hemodijalize dvije medicinske sestre radni višak, te jedna sestra i jedan tehničar koji rade na rendgenu. Dr. Dragomir Petric, ravnatelj županijskog Doma zdravlja, kaže da ne treba stvarati paniku i plašiti ljude, jer sve se čini da se 46 radnika koji su proglašeni viškom preraspodijeli na druga radna mjesta u 13 ispostava, odnosno da ih se zbrine na adekvatan način.

− Od onih koji su višak, njih 19 koji su radili na administrativnim poslovima spremno je, prema mojim informacijama, uzeti otpremninu i otići u mirovinu. Ostale ćemo zbrinuti na način da ćemo ih premjestiti u druge ispostave, pa će, recimo, možda morati ići raditi na Hvar ili Brač, gdje manjka zdravstvene struke u stacionaru. Problem je jedino šest medicinskih sestara za koje još uvijek ne znam gdje bih ih rasporedio.

Zbog toga ne spavam već četiri mjeseca, tražim idealno rješenje... Budemo li prisiljeni dati im otkaz − što se, ipak, nadam da nećemo morati − one će biti prve na listi za primanje u radni odnos čim se pokaže nova potreba − objašnjava Petric. Ravnatelj Doma zdravlja napominje da je spomenuti višak radnika nastao zbog racionalizacije poslovanja i nove sistematizacije, te dovođenja svih ispostava u jednake okvire djelovanja.

‘Gašenje požara’ umjesto ulaganja u budućnost

− Za sve treba vrijediti isti standard, a ne da se događa da u jednoj ispostavi na dva pacijenta imamo jednu medicinsku sestru, dok je u drugoj omjer četiri prema jedan. Određena razina zdravstvene zaštite i košta, pa će i Županija za pokrivanje troškova Doma zdravlja mjesečno morati izdvajati 600 tisuća kuna, umjesto sadašnjih 200 tisuća. U protivnom ćemo opet imati višak radnika, a to nikomu nije u interesu − kaže dr. Petric i napominje da su zahvalni Županiji što je odlučila sanirati milijunska dugovanja Doma zdravlja, umjesto da je pustila tu ustanovu da grca u kreditima. − To je, međutim, gašenje požara. Ono što nama treba jest ulaganje u budućnost − ističe naš sugovornik.