Naime, ta dva rada nastala na arhitektonskim radionicama studenata Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu pod nazivom “Mayday, Majdan, Mayday” ili “Spasimo Majdan”, a sve u sklopu projekta “Ex Marlstone Quarry as a Community Space” koji podržava Europska kulturna fondacija, ocjenjivački sud će predložiti za daljnju proceduru nositeljima projekta Gradu Solinu i Hrvatskim šumama - Uprava šuma, Podružnica Split, pod čijom se upravom nalazi prostor bivšeg tupinoloma koji bi se revitalizirao.
Deset rješenja
Među deset ponuđenih rješenja na kojima je, nešto više od mjesec dana, u dvočlanim ili tročlanim grupama radilo 27 studenata uz pomoć svojih mentora, predloženi su tako spomenuti „Osjetilni park“ čije su autorice: Marija Babić, Ivana Skočibušić, Andrea Matea Vidović i „Šuplja šuma - obiteljski park“ autora Bruna Bartulovića, Marina Bodrožića i Ante Koprčine.
- Tema našeg projekta je osjetilni park, koji postoji u okolici Solina i Splita, ali nije adekvatan. Ovi gradovi broje oko tisuću djece s teškoćama u razvoju, a broj edukacijskih ustanova za njihovu integraciju nije dostatan. Površinom prilagođenom mogućnostima i potrebama djece s teškoćama, na kojoj bi mogli ostvariti kontakt s vršnjacima i širom zajednicom, potaknuli bismo socijalnu integraciju i razvili senzibilitet javnosti za osjetljive društvene skupine - navode autorice ‘Osjetilnog parka’.
Dizajn i raspored elemenata arhitekture i hortikulture omogućuje stimulativno putovanje kroz osjetila i razvijanje motorike te potiče istraživačko učenje. Park je podijeljen u pet zona, po osjetilima: gustativno, vizualno, olfaktivno, taktilno i auditivno.
U svim zonama, osjetila se primarno podražuju hortikulturom. Uz vrtove se nalaze i paviljoni različitog sadržaja kao što je ljetna kuhinja. Osjetilni vrtovi su raspršeni, ali istovremeno i povezani stazom koja prolazi oko njih te manjim stazama. Osim što su vrtove zonirali kroz hortikulturu, naglasili su ih paviljonima i zidovima različitog sadržaja. Pokraj staze se nalazi teren u nagibu, koji tvori prirodni amfiteatar.
- Hortikultura je također podijeljena u pet zona. U zoni za gustativno osjetilo postavljamo voće (agrumi, šumsko voće, jabuka, smokva...) i povrće (krastavac, kupus, mrkva, paprika...). U zoni za vizualno osjetilo postavljamo biljke različitih boja (suncokret, neven, afrički aloj...), a u onoj za olfaktivno nalaze se aromatične biljke (lavanda, ružmarin, mirta, metvica, smilje...). U zoni za taktilno postavljamo biljke različitih oblika listova i tekstura (čuvarkuća, kamenita trava, iglica...), dok bi se u zoni za auditivno osjetilo nalazile biljke koje “proizvode” zvukove (trstika, kurika...), zaključuju studentice.
„Šuplja šuma - obiteljski park“ rad je autora Bruna Bartulovića, Marina Bodrožića i Ante Koprčine koji su se u svome idejnom prijedlogu vodili činjenicom da je Solin grad s velikim brojem djece i mladih obitelji.
Vraćen prostor šumi
- Solin je mladi grad koji zbog demografskih promjena ima zahtjeve za novu infrastrukturu u obliku vrtića i škola, a uz to je dio gravitacijskog područja grada Splita, stoga razmišljamo upravo o mladim obiteljima i djeci kao primarnim korisnicima prostora nekadašnjeg tupinoloma, te intervencijom želimo nadoknaditi nedostatak kvalitetnog prostora za boravak na otvorenome.
Dolaskom na lokaciju, zaključili smo da je prostor velik i da bi bilo zanimljivo podijeliti ga i tretirati različito. Uviđajući okolnu šumu, počinjemo razmišljati o parceli kao dijelu te šume koja bi ju u budućnosti vjerovatno ponovo zauzela i bez naše intervencije. Odlučujemo pomoći šumi u reintegraciji tupinoloma, pošumljavamo ga stoga precizno odabranim vrstama biljaka i stabala, kako bismo postigli veću bioraznolikost i različite atmosfere prostora.
Vraćajući prostor šumi, naš zadatak zapravo svodimo na negativno projektiranje, umjesto da gradimo objektima – gradimo stablima, umjesto da zatvaramo zidovima - okružujemo se šumom. Gradimo, dakle, šupljine, pojašnjavaju mladi autori.
U tkivu nove šume su kreirani proplanci u kojem smještaju raznovrsne sadržaje, prvenstveno za djecu i roditelje. Predviđaju tako prostor za piknik, roštilj, dječje igralište velike površine napravljeno manipulacijom terena, travnate tribine koje iskorištavaju prirodni nagib, a na čijem je vrhu prostor za odmor sa svježom vodom, zatim igralište za razne sportove i kućne ljubimce. Ove sadržaje povezuju trim-stazom.
- Umjesto da prostor definiramo samo sadržajem, dajemo mu dodatnu kvalitetu, kvalitetu šume sa svojim proplancima - uz sadržaje klasičnog parka. Projekt je low-budget i low-maintenance, nastaje upotrebom stabala, živica, što uz nenametljivost i apsolutnu harmoniju s prirodom obećava da neće izgledati zastarjelo ili neodržavano - smatraju autori “Šuplje šume - obiteljskog parka”.
Autori i autorice ovih rješenja će prema detaljnim smjernicama ocjenjivačkog suda izraditi novo idejno rješenje koje će kombinirati najuspjelije dijelove iz oba rješenja. Novo idejno rješenje će biti podloga za izradu idejnog troškovnika kojim će se nositelji projekta prijaviti na kasniji, odgovarajući EU natječaj, saznajemo od Antonije Eremut, jedne od inicijatorice ovog projekta koja je i prijavila projekt na “Idea Camp”.
Sinergija „Osjetilnog parka“ i „Šuplje šume - obiteljskog parka“ u jedinstveno rješenje je moguća i poželjna te osigurava visoku kvalitetu budećeg novog prijedloga, zaključak je ocjenjivačkog suda.
Piše Mia Sesartić
Snimio Joško PONOŠ/CROPIX
Snimio Joško PONOŠ/CROPIX
|
Još dva rješenjaOcjenjivački sud je posebno uspjelima ocijenio još dva idejna rješenja: „Rehabilitacijski centar za ptice Majdana“ i „Playday (Pustolovni park Majdan)“ te se njihovim autorima: Jakši Martiću, Nikolini Prolić i Zoji Zoković te Ivi Kolak, Boženi Penović i Stjepanu Soldi dodjeljuje priznanje. |
|
Bilo je uspješnoRadionica je ostvarila zadane ciljeve te ju ocjenjivački sud ocjenjuje uspješnom. ‘Kao mentori, zahvalni smo svim sudionicima ove radionice te bez pretjerivanja tvrdimo da ponuđena rješenja služe na ponos svima uključenima. U svakom od deset rješenja postoje kvalitetni elementi koji mogu služiti u razradi daljnjeg projekta’, navode iz ocjenjivačkog suda. Ocjenjivački sud je radio u sastavu: dr.sc. Hrvoje Bartulović, dipl.ing.arh., Igor Belamarić, dipl.ing.kraj.arh., Nikola Bojić, MA in Design studies: Art, Design & Public Domain, Frane Dumandžić, mag.ing.arh., Ivan Jurić, dipl.ing.arh., Bruna Kovačević, mag.ing.arh., Ana Krstulović, mag.ing.arh., Mirjana Radoš, mag.ing.arh. i dr.sc. Dujmo Žižić, dipl.ing.arh. |
|
Rukovodili se i anketomOdluku o odabiru rada za daljnju razradu ocjenjivački sud je donio ocjenjujući idejna rješenja i prezentacije na otvorenju izložbe. Osnovni kriteriji pri ocjenjivanju su bili: odgovor na zahtjeve nositelja projekta, dodatni ponuđeni prostorni program, funkcionalni zahtjevi, oblikovne i prostorne kvalitete te utjecaj na postojeći osjetljivi ekosustav. Dodatni kriteriji pri ocjenjivanju su bili: ciljevi razvoja šireg prostora, ekonomičnost i tehnološka izvedivost i mogućnost gradnje u etapama. Odluka ocjenjivačkog suda je dijelom rukovođena i online anketom te glasovanjem posjetitelja na otvorenju izložbe, odnosno javne prezentacije u Solinu. |
|
Pazili na kišnicu, pokos, biološku raznolikost...Studenti su kroz istraživanje i konzultacije sa stručnjacima ispitali projektantske alate za zbrinjavanje kišnice unutar samog obuhvata, osiguravanje vode potrebne za održavanje novoplanirane vegetacije, sanaciju opasnih dijelova pokosa tupinoloma, održivost i unapređenje biološke raznolikosti, razvijali modele sudjelovanja lokalne zajednice te ispitali održivost, oblike financiranja i faznosti izgradnje predloženih zahvata. Dodatno, istražen je značaj obuhvata za širi prostor regije te su ponuđene mogućnosti umrežavanja s vodotokom Jadra, Mravinačkom kavom, Salonom i središtem Solina. |