Starogradski zaljev: ronioci u borbi protiv zloglasne alge Caulerpa Taxifolia

Udruga za zaštitu Jadranskog podmorja »Bios« iz Splitu okončala je prvu ovogodišnju akciju pregleda i odstranjivanja alge Caulerpa taxifolia u Starogradskom zaljevu, gdje je prema ranije iznesenim podacima bila prekrila čak 70 hektara podmorja.

Ovaj period se, inače, uzima kao početak vegetativne godine i značajan je u tom smislu da se može sagledati uspješnost akcija na uništavanju alge u prošloj i prijašnjih godina.

- Vrlo smo zadovoljni sadašnjim stanjem, jer sa sigurnošću idemo prema potpunom uklanjanju te invazivne alge iz zaljeva, kao što je to već učinjeno u Barbatskom kanalu i Malinskoj na Krku. Alga Caulerpa taxifolia je tijekom lipnja u punom 'zamahu' ostala jedino na glavnom nalazištu, gdje je dobro razvijena u prorijeđenoj posidoniji na dubinama od 8 do 15 metara. Na ostalim tipovima tla alga je sporadična, dok nešto češća naselja razvija na stjenovito-pjeskovitom dnu, između 5 i 8 metara dubine kod Račice, te na 10 do 15 metara dubine ispred hotelskog naselja »Helios Faros« - istaknuo je Duško Dančuo, voditelj akcije.

Potvrđeno je da je uklanjanje alge lokalnim djelovanjem (prekrivanje folijama i usisavanje) dobra metoda kontrole i uništavanja, jer je to dokazano na sve tri lokacije na Jadranu. Istim načinom u Starogradskom zaljevu očišćena su izdvojena nalazišta Radočin dol, vala sv. Ante, uvale Zeleminac i Paklina, sve oko punte Baba, te Zapadna luka Faros, tako da je područje pod algom svedeno na ispod 50 posto ranije zahvaćenih površina.

A upravo luka je godinama bila veliki problem zbog raznošenja otrgnutih fragmenata alge djelovanjem kavitacije brodskih propela, osobito bowtrustera, pa će se stoga stvarno stanje u njoj ipak sa sigurnošću sagledati tek na kraju vegetativnog perioda, tj. u studenom i prosincu o.g.

- Na svim lokacijama su izvađene ranije postavljene crne folije, dok su ronioci, njih osmorica, sve zaostale fragmente odstranili zajedno s korjenčićima u sedimentu koristeći se malim mamut usisivačima koje su nosili sa sobom. Akciju je omogućio Fond za zaštitu okoliša, pa vjerujemo da će tako biti i ubuduće, jer su naše potrebe ustvari vrlo male, a učinci uz dobru organizaciju nemjerljivo korisni – zaključio je Dančuo, čovjek koji je osobno patentirao spomenuti mamut kao vrlo ekonomično i efikasno sredstvo protiv zloglasne alge koja ozbiljno narušava ravnotežu krajobrazne bioraznolikosti našeg podmorja.

Mirko CRNČEVIĆ / EPEHA
foto: arhiv cropix