Sredozemna medvjedica u špiljama Palagruže ima sigurno utočište

Zahvaljujući posadi školskog broda ŠB-72 “Andrija Mohorovičić” HRM-a, 22 člana ekološke ekspedicije, predvođena prof. Jasnom Antolović, obišla su 42 nautičke milje udaljeno otočje Palagružu (Velu i Molu). Ekspediciju je činilo 12 učenika osnovnih škola iz Komiže, Visa i OŠ Marin Držić iz Zagreba, njihovi učitelji, predstavnici Gradske čitaonice za djecu i mladež iz Hvara, te članovi Grupe Sredozemna medvjedica.

Članovi Grupe Sredozemna medvjedica od svog osnutka 1994. već 17. godinu sustavno obilaze Palagružu. Cilj ekspedicije bio je posjet špiljama na Palagruži, staništima sredozemne medvjedice, zakonom zaštićene nacionalno vrijedne endemske vrste sisavaca koja nikad nije ni napuštala Jadran (viđena je na Palagruži na Velom žalu 1993. i 2001. na pličini prema otočiću Galijula, 200 metara od punte Oštro).

Tradicionalni komiški darovi Nakon okupljanja u Komiži i fotografiranja ispred skulpture sredozemne medvjedice u školskom dvorištu komiške osnovne škole, članovi ekspedicije ukrcali su se na brod “Andrija Mohorovičić” gdje ih je pozdravio kapetan bojnog broda Branko Svirčić, zapovjednik 1. diviziona obalne straže HRM-a.

Nakon dolaska na Palagružu prvo su razgledali zgradu svjetionika izgrađenog daleke 1875. godine, a svjetioničarima su uručili tradicionalni komiški poklon hib i komišku pogaču koju su ispekle komiške žene Marica, Katica i Jadranka. Poseban doživljaj bio je susret s legendarnim tovarom Mercedesom, darom biskupa Štambuka lanternistima na Palagruži.

Zahvaljujući modernoj žičari, Mercedes danas mirno provodi svoje umirovljeničke dane. Nakon što su prespavali na brodskoj palubi, sudionici ekspedicije sutradan ujutro obišli su najstariju, Medvidinu špilju na Maloj Palagružu, zbog svoje zanimljive podvodne konfiguracije, a zatim i Medvidino žalo gdje su prikupili desetak vreća smeća u sklopu edukativne radionice “More je živo”.

Svi su bili ugodno iznenađeni manjom količinom smeća (uglavnom plastičnih boca) nego što je to bilo prijašnjih godina. Zatim su ponovno otišli na Velu Palagružu gdje su obišli Novu špilju preko puta Male Palagruže i špilju Stora Vlaka u uvali Vlaka.

Riječ je o špilji dugoj oko 17 metara, u obliku srca, a kamen na ulasku izgleda kao veliko jaje i prirodno štiti ulaz u špilju gdje se medvjedica mogla nesmetano odmarati. Grupa surađuje s Državnim zavodom za zaštitu prirode i Ministarstvom kulture RH - Upravom za zaštitu prirode, u sklopu projekta Natura 2000, provedbe Direktive o staništima.

Natura 2000 je najveća koordinirana mreža područja očuvanja prirode u svijetu. Kada Hrvatska postane članica Europske unije, svoju će bogatu biološku i krajobraznu raznolikost uključiti u tu nevjerojatnu mrežu i postati ključna kockica u europskoj slagalici.

Natura 2000 Grupa Sredozemna medvjedica, udruga za istraživanje i zaštitu prirode, jedina je u Hrvatskoj, na temelju svojih projekata monitoringa špilja i vrste, izradila crteže, tlocrte i presjeke više od 70 špilja staništa sredozemne medvjedice koje se nalaze na teritoriju RH, a koje su ušle u projekt Natura 2000 i bit će predstavljene kao zaštitarski dio šireg, europskog projekta za očuvanje sredozemne medvjedice.

Najviše tih špilja nalazi se na području viškog otočja (Biševo, Palagruža, Sveti Andrija, Sušac), što je i razumljivo jer su članovi Grupe tu istraživali deset godina, a posljednje tri godine istraživanja i monitoring intenzivirani su i na području Kvarnera i Istre, odnosno rta Kamenjaka, gdje su obilazili pet špilja.

- Prvi put smo snimili sredozemnu medvjedicu, pronašli i biološki materijal, te ćemo u rujnu ove godine početi s postavljanjem videonadzora istočne i zapadne obale Istre, rta Kamenjaka i na području otoka Cresa - kaže nam Antolović i nastavlja: - Morski covik prošle je godine viđen na viškom području, te na području otoka Hvara.

Pretprošle je viđen dva puta na otoku Visu, a prije toga i na Lastovu. Znači, očito postoji odvojena populacija jedinki na ovom srednjodalmatinskom dijelu Jadrana, a zašto nema toliko fotografija, mislim da je problem u edukaciji i nesnalaženju ljudi na moru koji su je vidjeli.

Na području Kvarnera, odnosno Istre, identificirali smo pet odraslih jedinki i dva mladunčeta sredozemne medvjedice i za to imamo fotodokumentaciju od čak tri tisuće fotografija.

I što reći na kraju: tragova boravka morskog covika nije bilo, ali nismo ih ni očekivali. Ono što nam je bio cilj, monitoring špilja-staništa, i ostvarili smo i jako smo zadovoljni što su špilje u odličnom stanju, ništa se u njima nije promijenilo, nema naplavina, čiste su i savršene kao stanište sredozemne medvjedice.

Napisao i snimio Bogoljub Mitraković