Curi na sve strane: evo gdje su najveći gubici u vodovodnoj mreži i tko je najštedljiviji

Državni revizori su prije pet godina istraživali stanje u 10 tvrtki zaduženih za javnu vodoopskrbu u našoj županiji i, među ostalim, utvrdili da "cijene usluga javne vodoopskrbe nisu dovoljno ekonomski opravdane".

Nakon provedenih nadzora istaknuli su i "nepravilnosti i propuste koji se odnose na sustav unutarnjih kontrola, prihode, način utvrđivanja cijena vodnih usluga, odnos cijena za domaćinstvo u odnosu na gospodarstvo te gubitke vode".

Revizori su tada dali i preporuke komunalcima kako da se stvari poprave, ali su u novom izvješću zaključili da se poduzeća zadužena za javnu vodoopskrbu u srednjoj Dalmaciji u međuvremenu nisu dovoljno potrudila da poprave svoje poslovanje.

- Državni ured za reviziju ocijenio je da nije postignut zadovoljavajući napredak, jer je provedeno 20 od 49 danih preporuka, a 29 nije provedeno. Pozitivni učinci su postignuti u vezi s pripremom projekata na temelju kojih će se financirati kapitalna ulaganja iz bespovratnih sredstava Europske unije, zatim poduzimanjem mjera za naplatu, zbog čega su potraživanja od kupaca manja, usklađenjem odluka o cijeni vodnih usluga u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje cijene za socijalno ugrožene građane i usklađenjem cijene s izračunom najniže osnovne cijene vodne usluge - navodi se u zaključku.

Primjetno je da gradske i općinske tvrtke najmanje uspjeha imaju u smanjivanju gubitaka vode u javnoj mreži. Najlošiji su Vrgorac, Imotski i Vrlika s više od 70 posto izgubljene vode u cijevima do krajnjih potrošača, i to Vrgorac s gotovo 80 posto, pa će revizori i dalje pratiti taj dio priče.

Splitski "Vodovod i kanalizacija" (ViK) na tom planu, ističu revizori, stoji vrlo loše, jer je na neslavnom četvrtom mjestu kao gubitaš vode. U ViK-u je, piše u izvješću, "radi smanjenja gubitaka vode ustrojen poseban Odsjek za otkrivanje kvarova i neovlaštenu potrošnju" koji je svojedobno predvodila Radojka Jeločnik, bivša direktorica te tvrtke u kratkom mandatu početkom 2010. godine kada je vlast u Banovini držao Željko Kerum.

Ali, od 2014. do 2017. gubitak u javnoj opskrbi smanjen je sa 59,5 na 58,2 posto, odnosno za samo 1,3 posto. Podsjetimo, ViK opskrbljuje potrošače na priobalnom potezu od Podstrane do granice općine Marina sa Šibensko-kninskom županijom, ali i na otoku Šolti.

- Poduzete mjere nisu značajno utjecale na smanjenje gubitaka - zaključuju nezadovoljni revizori.

Ipak, ViK-u je priznato da je uvažio preporuku za pripremu projekata koji će biti financirani bespovratnim sredstvima iz EU-ovih fondova, kao i da je cijenu vode uskladio za socijalno ugrožene građane, što nisu svi u županiji napravili.

Nije jasno zašto revizori nisu u splitskoj komunalnoj tvrtki pratili provedbu naplate potraživanja od potrošača, jer prema ViK-u postoje najveći dugovi. U godišnjim izvješćima koje je to poduzeće slalo u Banovinu od 2014. do 2017. vidi se da su potraživanja prema klijentima u tri godine smanjena s 40,5 milijuna kuna na 35 milijuna.

Iako je to neosporan napredak, gledano u postocima najbolji je Omiš, koji je dugovanja kupaca vode "srezao" za čak 32 posto.
No, ima onih koji ne mogu izaći na kraj s neplatišama, pa tako u Sinju, Imotskome i Supetru rastu nenaplaćena potraživanja od potrošača. Od 10 komunalnih poduzeća osam je poslušalo revizorsku preporuku da se prijave za nepovratan novac iz EU-a, što nisu učinili Vrgorac i Vrlika.