Speleolog Tonči Rađa: Tisuću partizanskih žrtava bačeno je u dalmatinske jame

Najmanje tisuću ljudi stradalo je u vrijeme Drugog svjetskog rata na području Dalmacije. Tvrdi to Tonči Rađa, speleolog splitskoga “Špiljara”, kojega je istraživanje podzemnog svijeta dovelo i do strašnih otkrića.

- U posljednje vrijeme smo istražili i locirali oko 25 jama, no još je najmanje 10 jama koje tek treba istražiti jer špilja i jama ima na gotovo cijelom području Splitsko-dalmatinske županije te dijelom u susjednoj Šibensko-kninskoj županiji - kaže Rađa.

Karamarkov zahtjev

To je samo jedno u nizu svjedočanstava o masovnim komunističkim zločinima, koje je aktualizirano nakon zahtjeva ministra policije Tomislava Karamarka za otvaranjem istrage o događanjima nakon Drugog svjetskog rata na ovim prostorima. Ministar Karamarko optužio je, ujedno, DORH za ignoriranje 700 evidentiranih jama, što je u startu izazvalo sukob između MUP-a i DORH-a.

Za sada je, naime, poznato da se istražuju jame u zaleđu Marine kod Rastovca, na Miljevačkom platou, na južnim padinama Kozjaka iznad Kaštela, sjevernije na području kaštelanske Zagore na Darijinu kuku, djelomično je ekshumirana i jama Gluvuša u Ogorju. Mnogo je jama na Kamešnici i Dinari, tako je Kurbegova jama na granici s BiH djelomično istražena, na ekshumaciju čeka još jedna jama između Trilja i Ciste.

Na triljskom području u Podima je najmasovnija grobnica jer je prije nekoliko godina tu obavljena ekshumacija 133 žrtava ubijenih 1944. godine, a njihove su kosti pohranjene u Dobranjama. Na istragu čeka jama na sjevernoj strani Mosora, poznatija kao Zlatna jama, a ima i neistraženih lokacija na južnim padinama Mosora, kao i na biokovskom vrhu Sveti Jure, te između Zadvarja i Vrgorca.

Tomislav Karamarko

Mnogo je jama i na otocima, na Šolti su to Bratska jama i Rudina, na Braču je Vičja jama s desetak kostura, Burinice, nedaleko Pustinje Blaca, kod Bežmekova stana na Vidovoj gori. Tajnu kriju i jame na Hvaru jer na ekshumaciju čeka jama na Kopanjici, a još je jedna jama u blizini za koju se ne zna točna lokacija.

Tko je ubijen u Podima?

Nakon otkrića jama na području Splitsko-dalmatinske županije, saslušani su mnogi svjedoci, obavljene brojne DNK analize, a jedna od posljednjih donijela je neočekivani rezultat jer je upravo DNK analizom utvrđeno kako u triljskom naselju Podi nisu posmrtni ostaci Ćire Pavića iz Doca, rođenog 1924. godine, koji je poginuo 1944. godine.

Brojne su neistražene jame koje kriju tajne o počinjenim ubojstvima na području Dalmacije

Kosti iz te jame ekshumirane su lani u listopadu, a ekshumaciju je, uz patologa i policiju, vodila Ljiljana Stipišić, istražna sutkinja Županijskog suda u Splitu. - Tada smo znali da je riječ o muškoj osobi, u dobi iznad 40 godina, imali smo i pretpostavke da bi se moglo raditi o Ćiri Paviću, no DNK analiza nam to nije potvrdila. Zato molimo, ako netko ima saznanja o tome tko je mogao stradati u Podima, neka nam se javi - kaže Ljiljana Stipišić.

Antifašisti: Manipulirate stradalima u izborne svrhe U Savezu antifašističkih boraca i antifašista (SABA) RH u jučerašnjem priopćenju su ustvrdili kako se u Hrvatskoj “manipulira žrtvama Drugog svjetskog rata u dnevnopolitičke i izborne svrhe”, te da “ozbiljni povjesničari trebaju proučiti sve, a ne samo zločine jedne strane”. Predsjedništvo SABA RH je priopćenjem reagiralo na jučer započetu ekshumaciju ostataka žrtava iz grobnice u zagrebačkom naselju Kustošiji, na kraju II. svjetskog rata, te nedavnu izjavu ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka da policija i Državno odvjetništvo istražuju komunističke zločine. Z.D.

Ekshumacija kod Zagreba Prvog dana ekshumacije ljudskih ostataka iz Drugog svjetskog rata u šumi pokraj zagrebačke Kustošijanske ceste, na dubini od 220 centimetara pronađeni su skeletirani posmrtni ostaci najmanje devet osoba neutvrđenog identiteta. Intenzivan pregled terena se nastavio i jučer, a sve je, podsjetimo, počelo lanjskog lipnja, kada su na spornome mjestu nađene dvije lubanje, remen i gumb s natpisom NDH. Prema kazivanju mještana, svoje posljednje utočište tu su pronašli uglavnom njemački vojnici, ali i jedno dijete koje su partizani pri povlačenju lišili života. H.K.J.

‘Ni danas ne znam di je grob moga oca Mate’

Ivan Patrlj

Najava ministra policije Tomislava Karamarka o procesuiranju odgovornih za žrtve iz Drugoga svjetskog rata i poraća, koje se pripisuju partizansko-komunističkoj vlasti, naišla je na odobravanje mnogih Imoćana koji i dandanas, nakon punih 65 i više godina, ne znaju za svoje najmilije.

– Iako su zločinci već odavno mrtvi neka se osudi komunistički zločin, koji je i u ovom sistemu iz nama neznanih razloga bio uvijek obavijen velom tajne – vele nam naši sugovornici.

Ivan Patrlj, iz Podbablja Gornjeg, imao je tri i pol godine kada je ostao bez oca i dandanas, kako kaže, sa zebnjom prati ekshumacije u brojnim jamama, ne bi li možda nešto više saznao o sudbini oca Mate.

Zadnji put ja, mater i brat vidjeli smo ga u Mostaru 1944. godine. Bio je u Hrvatskoj vojsci. Otpratio nas je iz Osijeka do Mostara i uputio se kući u Podbablje, od tada za njega nisam čuo. Znam pouzdano da su ga komunističke vlasti likvidirale, ali gdje, na kojemu mjestu, to bih volio doznati. A što se tiče procesuiranja i tih zločina, pa već je i vrijeme.

No, ne vjerujem mnogo, može biti da se to sada radi zbog izbora, pritiska izvana ili nečega trećega, ali da je bilo volje moglo se štošta napraviti u procesuiranju partizanskih zločina. Neka za početak dignu Titovo ime s ulica i trgova u Zagrebu, pa ću počet vjerovati u njihove nakane, riječi su Ivana Patrlja.

Miljenko Mustapić

– Ma ne virujem ja u to, kada onako Stipe Mesić slobodno govori kako su svi partizani antifašisti i da su oni stvorili hrvatsku državu. Pa neka mi onda nađe i kazni krivca za smrt moga strica Ilije, pogubljenog u Lokvičićima nakon završetka Drugoga svjetskog rata, samo zato što su mu sinovi bili u Hrvatskoj vojsci. Prav, zdrav, zna se i tko ga je ubio.

Egzekutor je umro, ali neka javno prozovu režim koji je dopustio da se ubijaju nedužni civili kada više nije bilo rata. Kao da je jedan nastradao u Imotskoj krajini, ni kriv, ni dužan. A danas sude našim junacima iz Domovinskoga rata, samo zato što su branili svoju kuću i svoju dicu. Pa to nema nigdi na svitu. Ipak, veliki Bog će sve to, nadam se, naplatiti – riječi su 89-godišnjeg Miljenka Mustapića iz Lokvičića.