- Što sam stariji, to me više more vuče. Dolazim u Makarsku svaki vikend kada mogu, ne samo ljeti. Treba mi pet sati iz Grosuplja gdje živim, autocestom više nije daleko. Naslijeđenu malu kamenu kuću u Makru, zaselku na uzvisini iznad grada, s kojega se kao na dlanu prostiru Makarska i otoci, naziva vikendicom.
- Srećom da je došla voda u Makar, inače bi selo zamrlo. Sada se starina obnavlja. Ljudima bi trebalo više potpore, sustavni način poticaja. I, svakako, treba sačuvati stare zaselke od betonizacije i višekatnica.
Turistima su starine zanimljiva ponuda, sve ih više navraća, a nađu se entuzijasti koji onda dovode kulturu i zabavu, što je odlična autentična turistička ponuda. S obzirom na mnoge aktualne pritužbe na makarski turizam, željeli smo čuti viđenje dr. Žarnića.
Ojačati kulturnu ponudu
- Da je ponuda zahtjevnija, imali bismo i zahtjevnije turiste. Dobar je primjer hotel “Osejava” koji je na natprosječnoj razini. Makarska nije prepoznata destinacija za turizam višeg sloja.
Uvijek je gradila masovni turizam, još od vremena odmarališta. Naselja Tučepi i Brela imali su elitniji turizam, koliko se sjećam. Makarska je živi grad, sa sadržajima koji moraju u prvom redu služiti funkcioniranju građana pa onda turista. Pitanje je što je cilj nekoga kraja. Navući tajkune cijelog svijeta i postati Saint Tropez?
Bi li se moglo živjeti u takvom gradu? Teško. Bilo bi bolje privući srednji sloj gostiju, ali ojačati kulturnu ponudu.
Makarska bi trebala imati barem jednu uređenu ljetnu pozornicu i neki festival po kojemu će biti prepoznatljiva, poput Motovuna, dakako ne s filmskim festivalom. U kinu se na stolice ne može ni sjesti. Ako kod kuće nema stručnjaka koji bi to osmislili, onda bi bilo dobro uzeti nekoga sa strane.
Najprije treba vidjeti tko je ciljana publika, pa prema njoj praviti sadržaje. Skreće pažnju kako paralelno treba razvijati obrtništvo, da se ljudi i zimi zaposle.
- Nije zdravo ni perspektivno imati samo monokulturu. Turizam je jako osjetljiv na promjene. Ako propadne sezona, što ostaje? Treba raditi na privrednim sadržajima, gdje bi se nekako stvorila prava osnova ekonomske zbrinutosti. I to vodeći računa o ekologiji temeljenoj na prirodnim resursima.
Pa dodaje: “Ako gledamo Europu, mislim da su Slovenija i Hrvatska mnogo sposobnije preživjeti krizu nego neke druge države. Još uvijek u našim krajevima postoji jaka rodbinska i prijateljska suradnja i solidarnost.
To je jako bitno. Jedna od rijetko važnih stvari ovdje u našoj Hrvatskoj i Dalmaciji je dijete, koje je najveća vrednota. Djeci je sve posvećeno. Čak su i razmaženi, ne previše. Lijepo je vidjeti što dijete znači.”
Dr. prof. Roko Žarnić sastao se s gradonačelnikom dr. Markom Ožićem Bebekom i predsjednikom Gradskog vijeća dr. Damirom Mendešom i ocjenjuje jako dobrim projekte koje su mu iznijeli, a posebno projekt žičare, čime će se još više popularizirati zanimljivo Biokovo.
Hrvatska kolonijaŽarnić kaže da nije imao problema u politici ili u Vladi zato što ima hrvatsko državljanstvo. Prilikom njegova imenovanja u slovenskom parlamentu prošle godine Zmago Jelinčič je pitanje nacionalnosti spomenuo, ali Žarnić ne smatra to zlom namjerom, nego jednostavno korištenjem političkog trenutka.U razgovoru doznajemo kako je njegov daljnji rođak Vojko Volk, po majci podrijetlom iz makarskog zaseoka Batinići, veleposlanik Slovenije u Zagrebu. Bivši ministar unutarnjih poslova u Sloveniji također je Hrvat, Dragutin Mate iz Čakovca. Ljubljana ima Zorana Jankovića, rođenog u Srbiji i Srbina po ocu, za gradonačelnika u dva mandata. |