Skalinada kao slika Dalmatinske 2017.

Kao što je uobičajeno da se svi koji za sebe misle da su debeli na (dugo odgađanu) dijetu upute "od ponedjeljka", ili da studenti u ispitnom roku počnu učiti "od prvoga", pozivajući se na praksu da se u nove situacije kreće s nečim što samo po sebi zvuči nekako startno i početno, tako je uspostavljena i (ne samo) medijska navada da se završni računi svega i svačega – od osobnih inventura, materijalnih i emocionalnih, pa do državnih financijskih i političkih izvješća – prave na kraju godine, prije nego se okrene zadnji list kalendara i život krene dalje s nekim novim datumima.

Stoga nije čudno što će i Dalmovnica – unatoč prostornom ograničenju kojeg se fino može ilustrirati onom slavnom fjoretom nogometnog trenera Biće Mladinića da nemoš ulit litru u po litre – napraviti neslužbenu rang-listu od tek dva-tri fenomena (nije riječ o "jednokratnim" događajima) koji su ostavili traga na dalmatinskoj 2017. godini. Točnije, na toj godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji, jer je Dalmacija "prevelik" pojam da bi je se s rečenom temom tretiralo u ovom formatu Dalmovnice.

Za izbor dviju od tri uvrštene "priče" kriterij je bio uspjeh (makar i relativan) građana u nekoj vrsti duela sa sustavom; s vlašću! Prvi je, dakle, slučaj dodjele (s potpisom Županijske skupštine) koncesije za upravljanje plažom Zlatni rat u Bolu na Braču, po mnogima najljepšom u Hrvatskoj, zagrebačkoj tvrtki "Sport B", koja, potpuno "nespremna" za tu ulogu, kao da je pala s Marsa na taj ponos (a i zlatni rudnik) lokalne zajednice. Nije prošlo. Narod nije dao da prave budalu od njega, pobunio se, prosvjedi su bili odlučni, masovni, inventivni i glasni, pa je Skupština Splitsko-dalmatinske županije 24. travnja poništila raniju odluku o koncesiji i vratila Zlatni rat Bračanima. Za žuntu, župan je izgubio mjesto kandidata za novi mandat…

Glas naroda, moglo bi se reći, zaustavio je (zasad) i gradnju plinske termoelektrane Peruća na Cetini. U igru su stavljeni milijuni eura i interesi moćnih igrača, ali je i otpor mještana naselja uz rijeku Cetinu bio vrlo tvrd i – pokazalo se – argumentiran. Projekt je – (i) pod pritiskom jasno izraženog protivljenja građana – zaustavljen na tri razine: u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije, Ministarstvu zaštite okoliša i na Vladi RH. Cetinu se, tako, nije uspjelo popiti u jednom gutljaju; i ona je na neki način vraćena onima kojima pripada…