Nacionalni park Krka zauzima jednu sedminu Općine Promina, a površina NP koja se nalazi u Promini čini gotovo jednu petinu NP Krka. Općina Promina je prema prijašnjoj metodologiji izračuna naknade za korištenje zaštićenih prirodnih područja dobijala puno više sredstava, nego što je to posljednjih nekoliko godina – smanjena su za 51 posto, ili u kunama 1,3 milijuna kuna svake godine. I ne samo to nego povjerenstvo Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, koje odlučuje o namjenskom korištenju sredstava predmetne naknade, djeluje na potpuno netransparentan način. -‘Tako smo recimo, nekih godina u potpunosti ostali bez prihoda po ovoj osnovi, jer povjerenstvo odluči da ja ta sredstva moram utrošiti na zaštitu okoliša, a ne na asfaltiranje ceste. Najveći dio općine mi je vlasnik RH, odnosno Hrvatske šume, što znači da bih ja s tim sredstvima, koje nam ionako daju na kapaljku, trebao raditi tuđi posao!‘ - jasan je Tihomir Budanko, načelnik oćine Promina, opisujući neke od najvećih problema s kojima se njegova općina i on kao načelnik suočava. - ‘Koči nas prevelika birokratiziranost i centraliziranost!‘ - kazati će izravno, bez okolišanja Budanko.
Drugi veliki problem koji godinama muči i koči općinu je sudski proces s Novogradnjom, što je slučaj koji se vuče još od 2005. godine. Prema pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Šibeniku novčana sredstva Općine Promina u cijelosti su bila pod ovrhom od 4. siječnja 2022. do 13. lipnja 2022. tvrtke koja je izvodila građevinske radove za Općinu Promina i koja je tužila Općinu Promina za veliki novčani iznos. -‘Moram navesti da osobno kao Općinski načelnik nisam sudjelovao u ugovaranju tog posla, taj ugovor i parnicu sam naslijedio. Kako sam i naveo, Novogradnja je blokirala račun Općine Promina za iznos od cca 2 milijuna kuna. Naknadno smo uspjeli, kroz posebni ovršni sudski postupak osigurati obročno plaćanje u visini mjesečnog iznosa od 100.000 kuna i na taj način osigurati normalno i redovito funkcioniranje Općine. Dvije prvostupanjske presude donijete su u korist općine, ali na drugostupanjskoj tvrtki Novogradnja sud priznaje ono što joj se u startu i priznavalo, a to je naknada za realizirane dodatne radove po procijenjenoj vrijednosti ugovorenih. Iznos koji je Općina Promina trebala isplatiti tužitelju zbog dugotrajnosti sudskog postupka višestruko je veći od stvarnog, jer mu treba dodati trošak parničnog postupka kao i zatezne kamate za prethodnih šesnaest godina što u konačnici podrazumijeva iznos veći od 2.079.329,84 kn, iznos koji malu jedinicu lokalne samouprave stavlja u jednu, najblaže rečeno, nemoguću situaciju. Sličan rasplet tvrtka novogradnja, vlasnika Mirka Andabake imala je i u sporu s gradom Varaždinu.‘ - navodi Budanko.
Općina Promina površinom je velika, 140 kvadratnih kilometara, na kojima živi 900-injak stanovnika. Od 6,5 tisuća stanovnika koliko je bilo u ovoj općini 1963. godine. -‘Godine u kojoj su ukinuti rudnici boksita, koji su prebačeni u Obrovac, HE Miljacka u Knin, i mi ostajemo bez općine. Broj stanovnika raste u Bukovici, a ovdje rapidno pada, počinje iseljavanje, ostajemo bez prihoda. To je udarac od kojeg se do danas nismo oporavili, a da ne spominjemo Domovinski rat, razaranja i demografsko pustošenje. Ono što smo mi imali 1906. godine, kada je napravljena HE Miljacka, to nitko nije imao u Europi. Ta hidrocentrala s električnom energijom bila je druga napravljena u to vrijeme, odmah iza Jaruge, i na njezinom temelju je gore, iznad u Puljanima nastao pravi mali grad! Dječji vrtić je bio, rasvjeta, kino dvorana – u ono vrijeme! To je ovaj kampus koji je sad nastao u NP Krka. Nije on nastao na vojarnama, nego su vojarne nastale na temelju naselja koje je bilo napravljeno početkom 20-og stoljeća za zaposlenike HE Miljacka, poslije Manojlovca, na temelju kojeg je nakon Drugog svjetskog rata krenula i elektirfikacija Promine i njezin ubrzani razvoj. Imali smo Dom zdravlja, Veterinarsku stanicu, rentgen smo imali u to doba, što je danas ravno CT-u ili ‘magnetu‘! - otkriva široj javnosti nepoznate detalje iz prošlosti Promine.
Tromost državnog aparata je inače veliki problem, smatra načelnik - ‘Kao da nije dovoljno što si općini uzeo milijun i pol kuna, ili po novom 200 tisuća eura godišnje, to je u tri zadnje godine 4,5 milijuna kuna. S tim novcem smo ljudima do Nečvena mogli napraviti cestu, a ne čekati Nacionalni park, kao s visećim mostom, koji se mogao već davno napraviti. Evo, za poduzetničku zonu Ivan Bilušić na 20 hektara smo još 2018. godine napravili sve potrebne predradnje, izdvojili parcelu, urbanistički plan napravili, predali ministarstvu graditeljstva, nakon Audija i Dudija, svi su se tu izmijenjali, pa je država na koncu prebacila to na županiju, županija je trebala to riješiti do kraja trećeg mjeseca, deset dopisa smo poslali, i još sve stoji. A potencijalni investitori dolaze i prolaze! Da je otvoren samo još jedan pogon, kao što je recimo Metal Sint, koji zapošljava 50-60 ljudi, nama bi to zlata vrijedilo!+ -navodi Budanko. Pored Metal Sinta, od gospodarskih subjekata tu je i hidrocentrali, ‘Petrol‘ je krenuo sa solarnom elektranom, Kalcit Bila strana, Pršutana. Za općinu je, što se zaposlenih tiče, značajan i Dom za stare i nemoćne, sa stotinjak korisnika i 30-ak zaposlenih, tu je i vrtić, osnovna škola.
-‘Jako veliki trud općina je uložila u obnovu starih školskih zgrada. U jednoj od njih, u Suknovcima uredili smo Dječji vrtić, u Mratovu Dom kulture, Društveni centar u Lukaru i sad će ići građevinska dozvola za hostel u Bogatićima i Interpretacijski centar u Razvođu. A za ostale se još utvrđuje vlasništvo! I tako već deset godina – i u Matasima, Puljanima, Marasovinama, Ljubotiću i Podima. I ovu ovdje u centru, koja je 1971. godine izgorjela i do dana današnjeg nije obnovljena jer je vlasnički neriješena! Stoji kao ruševina, vlasnik se ne zna, mi se javljamo državi i ministarstvima ali se umjesto rješenja da se nešto dobije, uvijek nađe neko rješenje da se nešto – ne dobije! Isto kao da ja to radim i tražim za sebe, privatno, a ne za općinu, za javno dobro. Pa zar nije bolje da smo u njoj nešto napravili, kao u Suknovcima dječji vrtić?! Prije dvije godine kad smo ga otvorili bilo je 14-oro djece, sada ih ima 28, još će dvoje doći, bit će ih 30-ro! Znači, može se, ide se naprijed stvoriš ljudima neke uvjete. A tako je i sa svim drudim stvarima. Eto, sve parcele građevinske koje smo mi imali, koje smo uspjeli vlasnički riješiti, sve su prodane po duplim cijenama od početnih. Bilo je 15-ak, procjene su bile 6 – 7 eura, a otišle su po nekih 13 – 14 eura. Ljudi bi došli, gradili bi kuće, ne samo u centru Oklaja, nego i u selima, u Puljanima. Evo, u većini sela smo napravili po jedan hektar novih građevinskih zona, koje su u vlasništu RH, i sad je tu stvar da se napravi urbanistički plan uređenja i da se ide prema županiji, da se napravi parcelacija, promjena vlasništva i raspisvanje natječaja za prodaju. Ali, to sve sporo ide, kao što sporo ide i poduzetnička zona u kojoj je na čekanju i oko stotinjak građevinskih parcela, po 500 kvadrata, na kojima bi se mogao graditi prizemlje, kat i potkrovlje. Da su papiri riješeni, to bi se sve već prodalo. Ja kad sam došao ovdje za načelnika nitko nije bio zainteresiran za gradnju ruralnih kuća. A sada imate reprezntativnih kuća za odmor s bazenima, pun ih je internet, sigurno ih se 30 – ak trenutno nudi gostima za odmor. A ima i raznih OPG ova s najraznovrsnijom ponudom. Prije deset godina o tome nitko nije ni razmišljao. Kada je jedan od direktora PBZ – a kretao u to, ljudi su govorili – ‘Koji će mu vrag to, ko će tu doći?‘ Danas ti isti rade isto što i on, ili barem pokušavaju. - napominje načelnik Budanko.
Deset godina je trajala borba općina Promine i za donošenje zakona o sanaciji neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, koji je donesen prošle godine. Promina ima tri tisuće hektara takvog prostora, koji je devastiran, riječ je o bivšim rudnicima, površinskim kopovima i jamama, koji su počesto služili i kao skladišta otpada. Posebno ako su bile bliže cestama. Sada će se to sanirati, a država će tu sanaciju financirati najprije s milijun i pol, a poslije i tri milijuna eura godišnje. U Jukićima je, k tome, i dobro sačuvan podzemni rudnik koji bi se mogao prenamijeniti u nekakav muzej ili posjetiteljski centar. U svakom slučaju, planova ne fali.
Općina Promina je tako prijavila na natječaj za financiranje sanacije ceste Oklaj -Podi, u dužini od 8,2 kilometra, a uporedo s njom išla bi i polaganje vodovodne mreže, za što je ishođena građevinska dozvola. I inače je rekontrukcija vodovodne mreže po naseljima prioritet i veliki problem, u koji se mora krenuti, s obzirom da su se stare cijevi jednostavne raspale, mreža zbog toga ima velike gubitke, a postaje i usko grlo budućeg razvoja, kojeg nema bez vode. To je projekt čiji je nositelj Vodovod i odvodnja i težak je sigurno nekoliko milijuna eura. Paralelno s tim radovim trebala bi ići i odvodnja, za što će se, u koordinaciji s NP Krka izraditi detaljna studija koja će dati odgovor kakav će taj sustav u konačnici biti.
‘ Nama su najveći problem bili i još uvijek jesu, vlasnički odnosi. Mi smo, kada sam ja došao na čelo općine, imali samo zgradu općine vlasnički riješenu. I bez toga nema ničeg! Tek kad riješiš vlasničke odnose možeš napraviti projekt, a tek onda možeš riješavati financiranje, kao što smo i rekonstrukciju Doma kulture i Trga u Oklaju kandidirali na mjere ruralnog razvoja, u iznosu od 1,5 milijuna eura.‘ - kazao nam je Tihomir Budanko, načelnik općine Promina. Kojeg najviše boli što mu je zbog inertnosti birokracije i državne adiministracije stoji investicija u solarnu elektranu od 150 MW, koja košta 300 milijuna eura, i koja stoji u prostornom planu općine Promina od 2014. godine. Već ova elektrana od 8,8 MW pokazala je odmah sve benefite za općinu – imaš sredstva komunalnog doprinosa, komunalne naknade po kilovat satu proizvedene energije i po instaliranom kilovatu snage. Mi bi u općini Promina od te solarne elektrane od investitora, španjolske Acciona energije, imali godišnji prihod od nekih 300 do 400 tisuća eura, i milijun i po eura komunalnog doprinosa, koliko bi odmah naplatiti i isto tako odmah investirali u komunalnu infrastrukturu do naselja po općini koja je još nemaju. No, to se jednostavno koči, trenutno je to pred lokacijskom dozvolom u Ministarstvu gospodarstva, već sedmu godinu, investitor je platio energetsko odobrenje itd. No, ne ulazeći u njihove međusobne odnose, mi smo u Promini najveće žrtve te sporosti, jer najviše gubimo. Nije nam ista stvar da te novce dobijemo sad, ili da smo ih dobili 2021. pa onda 2022. pa 2023. To što smo izgubili je nepovratno, ne možemo više nikako vratiti, ni sredstva ni vrijeme. A vidjeli smo na primjeru iz prošlosti, kako je električna energija i hidrocentrala iz 1906. digla Prominu. Tako bi i danas ova solarna, jer bez struje nema ničega, nema ni razvoja poljoprivrede, ni turizma. Pa vidjeli smo prije neki dan, kada je došlo do raspada elektro – energetskog sustava, kako sve staje. A HOPS je trebao graditi i novu trafostanicu od minimalno 600 mW, za novu investiciju, pa novi dalekovod, tako da nam se ovakvi ispadi ne bi događali. Zaposlilo bi se u Promini u deset - petnaest ljudi na ovoj elektrani. A sve stoji!‘ - kazao je načelnik općine Promina kojeg smo slikali na novom vježbalištu na otvorenom, u centru Oklaja, koje je općina napravila u suradnji s ministarstvom turizma i sporta. Vrijednost projekta iznosila je 41 tisuću eura, od čega je udio ministarstva iznosi nešto više od 21 a općine nešto više od 19 tisuća eura. Znak je to da Promina, pored svoje prošlosti – općina je ustrojena 1883. godine, njezin dan se slavi 23. srpnja, kao i spomendan na poginule civile, njih 49 i 23 branitelja s prostora općine Promina, u Domovinskom ratu – ima i budućnost. Kada se bude uređivao Trg, njima će se svima, zajedno s 557 poginulih Prominjana u Drugom svjetskom rata, podići dostojno obilježje, s imenima i prezimenima i križem, koji ih sve skupa ujedinjuje u žrtvi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....