Uz brojne aktivnosti i projekte koje provode, u šibenskoj Udruzi mladih "Mladi u EU", koja je osnovana 2008. godine, bave se izradom i prijavom projekata na razne natječaje koji se financiraju sredstvima iz europskih i nacionalnih izvora. I ne samo za potrebe svoje Udruge, jer bez osiguranih sredstava kroz projekte ne bi mogli ni funkcionirati, već i za druge organizacije civilnog društva. U tom segmentu se "specijalizirao" predsjednik Udruge Martin Mrša, po zanimanju stručni specijalist javne uprave. Devet godina radi u Udruzi, zahvaljujući projektima koji im u 90 posto slučajeva prolaze na natječajima. Kao i svi ostali, radi na ugovor o djelu, dok određeni projekt traje. Trenutačno je voditelj projekta "Jačanjem volonterstva do jačanja organizacija civilnog društva (OCD)", koji se financira europskim novcem.
Udruga mladih "Mladi u EU" nije jedina, ali je među prvim organizacijama civilnog društva na području Šibensko-kninske županije počela povlačiti sredstva iz EU fondova. Bilo je to 2011., a upravo se Mrša upustio u "avanturu" pisanja, apliciranja i provedbe projekata.
– Samostalno sam naučio pisati EU projekte, a u tome mi je puno pomoglo iskustvo iz 2008., 2009. godine, kada sam pisao projekte za razne natječaje naših ministarstava, učio sam preko interneta, kopirao... Trebalo mi je dvije do tri godine apliciranja na različite institucije da bi nam projekt uopće bio odobren. I te 2011. godine je krenulo. Stjecao sam sve više iskustva, proučavao i učio dalje, a četiri godine poslije završio sam školu za pisanje projekata pri Algebri, jer sam htio da to zvanje imam upisano u radnu knjižicu – govori Mrša. Ubrzo je, s kolegama iz Udruge, počeo pisati EU projekte drugim udrugama civilnog društva kojima je pomoć u pisanju projekata bila nužna, jer nisu imali, a brojne ni danas nemaju, stručne osobe za taj ozbiljan i za nas laike prilično kompliciran posao.
Pisanje projekata za druge
– Kod pisanja projekata za druge, a radili smo to za šibensku Udrugu slijepih, Udrugu gluhih i nagluhih, Društvo multiple skleroze Šibensko-kninske županije, Ligu protiv raka Drniš, Udrugu Sv. Bartolomej iz Knina, radili smo i za udruge iz nekih drugih županija kao partneri na projektu. U praksi to znači da uslugu pisanja projekata ne naplaćujemo, nego nam kao partnerima na projektu pripadne dio sredstava za aktivnosti koje kroz projekt provodimo, kao što su edukacija, početne i završne konferencije i slično. Naravno, ako projekt na natječaju prođe, a ako ne prođe, nikom ništa – pojasnio je Mrša. Koliko je projekata do danas napisao, ne zna im broja, a financijski najveći je bio projekt za jedan dječji vrtić u Zagrebu, kojemu je za uvođenje smjenskog rada u područne objekte po županiji odobreno oko šest milijuna kuna.
– Taj projekt je odobren prije pola godine. Meni je, pak, najdraži prvi koji sam napisao za vrijeme trajanja edukacije za pisanje i provedbu EU projekata. Bio je to projekt pod nazivom "Jačanjem volonterstva do jačanja OCD-ova" za našu Udrugu mladih "Mladi u EU". Naime, tada nije bilo toliko zaposlenih u udrugama i bilo je vrlo važno osposobiti volontere koji su željni raditi i upravljati udrugom, a zaposliti se mogu samo preko projekata. Ovaj projekt nije prošao po sistemu "najbrži prst", već je išao na ocjenjivanje i po broju bodova bili smo drugi u državi među više od stotinu prijavljenih projekata, a ugovorno tijelo bio je Ured za udruge Vlade RH Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Surađujemo i s nekim jedinicama lokalne samouprave kod pisanja projekta za nacionalni program "Zaželi – program zapošljavanja žena", koji se financira iz Europskog socijalnog fonda. I naša Udruga je 2019. godine kroz taj program za projekt u trajanju od dvije godine "Pomoć u kući – život u sreći" povukla 1,6 milijuna kuna – navodi Mrša. Dodaje da će dosta posla za pisanje i provedbu EU projekata imati još sljedećih pet ili šest godina, za trajanja nove financijske omotnice, a poslije toga se očekuje pad i dosta manje natječaja.
Iz Pošte na EU projekte
Iva Bračić Janjić po struci je, kao i Martin, stručni specijalist javne uprave, a u "svijet" pisanja EU projekata ušla je prije dvije godine. Do 2020. radila je u Hrvatskoj pošti i odlučila je osposobiti se za pisanje i provedbu EU projekata na Učilištu Libar u Šibeniku.
– To mi je bila dugogodišnja želja i danas sam jako zadovoljna što sam učinila taj iskorak. Dok sam bila na edukaciji, gdje su mi mentori bili Ivana Bujas Rupić i Krešimir Kovač, trebala sam napisati neki projekt. Stupila sam u kontakt s predsjednikom Udruge umirovljenika Krešimirova grada Šibenik Vinkom Piližotom te mu predložila da za Udrugu napišem projekt "Aktivni zajedno" iz natječaja "Pridruži se – Aktivni u mirovini", na što je on odmah pristao i od tada izvrsno surađujemo. Projekt je prošao na natječaju, provodi se od 1. lipnja 2020. do 1. lipnja 2023. godine i financiran je sredstvima iz Europskog socijalnog fonda s 1,3 milijuna kuna. Tada sam napustila posao u Pošti i zaposlila se na mjestu koordinatora projektnih aktivnosti "Aktivni zajedno" i imala želju i volju pisati druge projekte za Udrugu. Iskreno, bolje mi je u Udruzi nego u Pošti – rekla nam je Iva.
Suradnju s Udrugom nastavila je kroz projekt pod nazivom "Revitalizacijom do boljeg društva", vrijednosti oko 1,5 milijuna kuna, kojim je uređen prostor Udruge i ugrađen lift. Sljedeći projekt koji je radila za Udrugu bio je "Zaželi", za koji su dobili 1,8 milijuna kuna, zaposleno je 20 žena koje su skrbile o 120 korisnika. U jednom trenutku u Udruzi je na projektima bilo zaposleno 29 osoba, plus vanjski suradnici.
– Najviše projekata napisala sam upravo za tu Udrugu, a uz suglasnost predsjednika Udruge, gospodina Piližote, otvorila sam vlastitu tvrtku Pro Fond Consulting j.d.o.o. za poslovno savjetovanje, kako bih mogla projekte raditi za druge organizacije civilnog društva, ustanove i poduzetništvo. Sada su aktualni projekti za energetsku obnovu zgrada, projekti kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti za poduzetnike i civilno društvo. Trenutačno pišem projekte za bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća, predaja je 1. lipnja. S obzirom na to da smo sada na kraju jedne financijske omotnice i čekamo natječaje iz nove, za sada i nema toliko posla – govori Iva.
Konkurencija i suradnja
Među ostalim, Iva je uspješno odradila projekt financiranja produženog boravka pod nazivom "Dječji pogled na svijet" za šibensku gradsku javnu ustanovu Dječji vrtić "Smilje". Iz Europskog socijalnog fonda za taj je projekt odobreno nešto manje od 4,9 kuna bespovratnih sredstava, provodi se 20 mjeseci, a ugovor o financiranju potpisan je 19. siječnja ove godine. Inače, Martin i Iva uspješno surađuju i kažu nam da posla ima. Na pitanje je li konkurencija velika, "pušu" li jedni na druge, s obzirom na to da na području Šibenika i županije ima i drugih udruga, ustanova i privatnih tvrtki koje se bave istim poslovima, kažu da toga nema.
– Toliko smo mala sredina, mali grad, poznajemo se i rekla bih jedni drugima pomažemo, dojavimo kad se otvori neki natječaj, ako sami ne možemo stići napisati projekt. Dakle, uopće nismo konkurenti jedni drugima i ima dovoljno posla za sve – rekla je Iva. Kako je i sama "novi poduzetnik", za sada je jedina zaposlena u svojoj tvrtki. Kraj je financijske omotnice i nije, kaže, tako lako zaposliti nekoga ako nemate dovoljno sigurnih izvora prihoda.
– Ne želim se dovesti u situaciju da u svakom trenutku nemam dovoljno novca za nekome isplatiti plaću. Poduzetnici dugo čekaju na isplatu sredstava, a onda čekam i ja. Mislim da je ovako poštenije, a vidjet ćemo kako će biti ubuduće – rekla je Iva. Na pitanje može li se od pisanja i provedbe projekata dobro živjeti, iskreno odgovara:
– Može se živjeti pristojno, u jednom hrvatskom prosjeku. Zadovoljna sam i nadam se da će tako ostati. Pisanje projekata je posao u kojemu nemate određeno radno vrijeme, ali kad pritisnu rokovi, radite koliko treba i nužno je razumijevanje i podrška obitelji, jer bez toga ne ide. Nastojim posao ne nositi doma, iako, za svaki slučaj, ured imam i u kući (smijeh, op.a.). Nakon radnog dana u Udruzi želim se posvetiti obitelji, djeci i mužu.
Ocjenjivanje projekta i 'najbrži prst'
Na pitanje kakva su iskustva i koje je, po njegovu mišljenju, bolje rješenje, ocjenjivanje projekta ili "najbrži prst", Mrša odgovara:
– Ocjenjivanje projekta puno se više koristilo prijašnjih godina i tada su u prednosti bile udruge koje djeluju dulje vrijeme, jer su na temelju toga i svojih kapaciteta dobivale puno više bodova. Po tom sistemu je mala je šansa da sredstva dobiju novoosnovane udruge i takvim organizacijama je puno više pomogao sistem "najbržeg prsta". On je uveden i kako bi se pospješila brzina odobravanja projekata jer, otkad sam u ovom poslu, konstantan je problem nedostatka broja stručnih ljudi zaposlenih u ugovornim tijelima. Što se tiče sistema "najbrži prst", u kojem je bitan trenutak "kliknuti" u određeno vrijeme i poslali projekt među prvima, došlo je do određenih promjena, što je, po mojemu mišljenju, dobro. Nekad je bilo dovoljno da prijavljeni projekt zadovoljava 50 posto, pa je prag dignut na 60, a danas je prag najmanje 75 posto, odnosno od 100 bodova, morate imati najmanje 75 da biste ušli u konkurenciju za "upadanje" u financijsku omotnicu.
Mrša dodaje da još nije poznato koji će se model primjenjivati u novoj financijskoj omotnici 2021. – 2027. godine jer još nema natječaja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....