U srijedu smo imali najmanji broj novooboljelih u zadnjih 25 dana, no ne nadajte se skorom popuštanju mjera. Podaci govore da nije vrijeme za slavlje

Hrvatska je jučer imala najniži broj novozaraženih od korone u posljednjih 25 dana. No to, na žalost, ne mora ništa značiti.

Evo i zašto.

U srijedu je na koronavrus pozitivno testirano 37 građana. To je doista najmanje još od 20.ožujka, kada je novozaraženih bilo samo 23. U međuvremenu ova se brojka kretala u rasponu od 96 do 39. Niti u jednom trenutku nije prešla stotku, ali se nije ni ujednačila. Jednoga smo dana, primjerice, imali 39 novozaraženih, kao što je slučaj bio 11. travnja. A samo dan kasnije ta je brojka skočila na 66.

Tek kad i ako broj novozaraženih nastavi padati – i to u periodu od 6 ili sedam dana – tek tada možemo reći da smo zauzdali epidemiju. I to vrlo oprezno, onako kako su to ovih dana učinili Nijemci, kojima je dnevni rast novozaraženih sa 15 ili 20 posto došao na 2,5, pa na 1,7, a onda pao i ispod 1 posto.

Hrvatska doista nije dozvolila da se joj se dogodi katastrofa. Spriječena je repriza talijanskog, španjolskog ili američkog scenarija. Brojimo 33 mrtva. Što je, ako se taj broj gleda proporcionalno na milijun stanovnika, neusporedivo manje nego je to slučaj u Danskoj, Norveškoj, Austriji ili Njemačkoj. Čak manje nego i u Finskoj, koja je za svoj pristup bici protiv epidemije pokupila hvalospjeve.

No to uopće ne znači da smo pobijedili virus. I da je samo pitanje dana kada će se sve vratiti u normalu. Jer neće.

Prodor virusa u staračke domove to najbolje pokazuje. On se nije dogodio u jednom gradu, na jednoj lokaciji. Dogodio se u nizu sredina i samo se brzom akcijom može spriječiti da ne izazove katastrofu. Virus je još uvijek tu, među nama. Slobodno se kreće. I samo je pitanje koga će idućeg „uhvatiti“. Tehničara Hitne, prodavačicu u trgovini, vatrogasca, picinginaša ili šetača po Rivi.

Ima, dakako, sredina koje su ga, čini se, gotovo pa potpuno istisnule. Istarska županija, kojoj je zbog izravne granice sa Italijom prijetilo da postane hrvatskom Lombardijom, i u kojoj je bio zabilježena prva smrt od koronavirusa, već tjedan dana nema novozaraženih. U Varaždinskoj, Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj pa i Primorsko-goranskoj županiji virus miruje.

Ako se Nacionalni stožer odluči popuštati s mjerama ne u cijeloj zemlji, nego u pojedinim sredinama, ove će definitivno biti prve na listi.

S virusom se iznenađujuće dobro već danima drži i Zagreb, no hoće li u njemu doći do popuštanja mjera sada uveliko ovisi o idućih nekoliko dana. Koji će pokazati je li slobodnije kretanje po tržnicama i trgovinama uoči Uskrsa uzelo svoj danak, ili će broj novozaraženih ostati na sličnoj razini kao i ranije.

Mirovao je virus dugo i u Lici, no onda se nakon zagrebačkog potresa – i bijega ljudi iz glavnoga grada koji je nakon njega uslijedio - i tamo proširio. Pa je Udbina postala jedno od žarišta gdje je proglašena karantena.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji je, pak, posebna situacija. COVID-19 registriran je u nizu staračkih domova. Pa je i dnevni rast broja novozaraženih iz te županije trenutno najveći u državi.

I prije toga šire je splitsko područje imalo prilično eksponencijalnu krivulju rasta novozaraženih. Bez da je imalo ijedno značajnije žarište, pa tek treba vidjeti kako će se brojke dalje kretati. Ako ne počnu padati, na popuštanje mjera trebat će, po svemu sudeći, još sačekati.

Šibensko-kninska županija ima dva epicentra: Murter i bolnicu u Kninu. Zadarska jedno, ali „vrijedno“. Uvjerljiva većina zaraženih – 66 od 77 - povezana je sa Specijalnom bolnicom za ortopediju u Biogradu na moru.

Dubrovačko-neretvanska županija, u kojoj se koronavrus proširio relativno rano putem zračne luke, krivulju rasta je uspjela usporiti. No COVID-19 u staračkim domovima u Pločama i Dubrovniku posljednjih dana ponovno ju je na žalost nabildao.

Sve snage su sada upregnute da se ograniči njegovo širenje. Od toga će u najvećoj mjeri i ovisiti hoće li mjere popustiti. Ili se njihova puna primjena i dalje nastaviti.