Ovo je lista najbolje plaćenih djelatnosti po županijama, pogledajte brojke u našoj. Nemamo se čime pohvaliti

Na listi najbolje plaćenih djelatnosti prošle godine u Hrvatskoj po županijama prednjače financijske djelatnosti i osiguranja u Zagrebu s najvećom prosječnom plaćom u zemlji od 1654 eura. Na listi 20 najvećih prosječnih plaća isplaćenih u županijama po djelatnostima kojima smo priključili i državne prosjeke po djelatnostima, drugo i treće mjesto također pripada Zagrebu i to 1573 eura plaće u rudarstvu i vađenju te 1551 eura u informacijama i komunikacijama.

Na informacije i komunikacije otpada gotovo polovica 20 mjesta najvećih prosječnih plaća po djelatnostima u kojima je lani državni prosjek plaće iznosio 1428 eura. To je ujedno djelatnost koja je ostalim županijama otvorila prolaz među 20 najbolje plaćenih djelatnosti pa je Zagrebačka županija četvrta s 1477 eura, a na pozicijama od sedmog do 15. mjesta rasporedile su se Istarska, Krapinsko- zagorska, Vukovarsko- srijemska, Varaždinska i Karlovačka županija.

Poslije njih, na 16. mjestu s 1324 eura prosječne plaće su informacije i komunikacije Splitsko-dalmatinske županije, jedine iz Dalmacije među 20 djelatnosti s najvećim plaćama. Druga županija u Hrvatskoj po broju tvrtki i zaposlenih, ali i treća po stopi nezaposlenosti od 12,2 posto što je lani za Hrvatsku iznosila 6,8 posto, ukupnim isplaćenim plaćama je tek sedma županija prošle godine u Hrvatskoj. S 959 eura prosječne neto plaće za prošlu godinu, Splitsko-dalmatinska županija je sedma, nakon Grada Zagreba s prosječnom plaćom od 1205 eura, Primorsko-goranske s 1016 eura, Karlovačke s 990 eura, Krapinsko-zagorske s 976 eura i Istarske s 970 eura prosječne neto plaće.

Kad se lista najvećih prosječnih plaća proširi do 50. mjesta djelatnosti, nakon 16. naboljeg mjesta Splitsko-dalmatinske županije, Zadarskoj pripada 23. mjesto s 1295 eura isplaćenih u financijskim djelatnostima i osiguranjima, na 28. mjestu je opet Splitsko-dalmatinska s 1267 eura isplaćenih u opskrbi električnom energijom, plinom i parom, na 30. mjestu je Dubrovačko-neretvanska u kojoj je najbolje plaćena djelatnost zdravstvena zaštita i socijalna skrb s 1262 eura, a šest mjesta slabije rangirana je ista djelatnost u Splitsko-dalmatinskoj županiji s prosječnih 1242 eura plaće, na 38. mjestu je opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija Šibensko-kninske županije u kojoj je isplaćeno 1236 eura plaće.

To su sva mjesta dalmatinskih županija među prvih 50 plaća isplaćenih po djelatnostima u Hrvatskoj. Zanimljivo je kako, izuzmu li se financijske djelatnosti i osiguranja, te informacije i komunikacije u kojima statistika vodi računalno programiranje i savjetovanje, snimanje TV-programa, izdavačke djelatnosti i telekome, među vodećim djelatnostima su uglavnom uslužne iz javnog sektora ili državnog vlasništva, jer je među sto najvećih plaća po djelatnostima i županijama, obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, javna uprava i obrana.

Tek je na 49. mjesto prerađivačka industrija s najvećom plaćom od 1215 eura isplaćenih u Zagrebu. Još slabije, tek na 95. mjestu je trgovina koja je osnovna djelatnost mnogim tvrtkama i na koju otpada značajan dio gospodarstva, a najveća plaća u toj djelatnosti opet pripada zaposlenim u Zagrebu i to 1109 eura. U Zagrebu je isplaćena najveća plaća u poljoprivredi od 1011 eura u prošloj godini što je tek 159. mjesto djelatnosti po županijama po visini plaća, ali je i to više od hotelijerstva i turizma koja je na 170. mjestu s 989 eura prosječne plaće koja je ovaj put isplaćena u Istarskoj županiji.

Te turističke djelatnosti zaposlenima u Zagrebu donijele su lani 768 eura prosječne plaće što je 390. mjesto, lošije od 231. mjesta Dubrovačko-neretvanske u kojoj je lani prosječna plaća u ugostiteljstvu i hotelijerstvu bila 918 eura, dok je u Šibensko- kninskoj iznosila 873 eura, u Zadarskoj 834 eura i 812 eura u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja je s prosječnim plaćom u tim turističkim djelatnostima najlošija među dalmatinskim županijama prošle godine.

Zna li se da je, posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, Splitsko-dalmatinska županija s 9302 eura bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku bolja od šest županija, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije koja ima najmanji BDP po stanovniku od 7514 eura, onda ni ne čudi što zaostaje plaćama. BDP-om po stanovniku Splitsko-dalmatinska županija za europskim prosjekom zaostaje za 51 posto, jer je tek na 49 posto EU-prosjeka.

Zaostaje i za Ličko-senjskom županijom koja je s 10.374 eura BDP-a po stanovniku na 54 posto europske razvijenosti, a kako onda ne bi zaostajala za državnim prosjekom od 12.468 eura po stanovniku što je na razini 65 posto od europskog prosjeka ili za Zagrebom koji je europski prosjek premašio za 14 posto s 21.629 eura BDP-a po stanovniku.