Vjekoslav Širinić, nastavnik i politički radnik iz Drniša, ubijen je na današnji datum 20. listopada 1945. godine u zasjedi u selu Razvođu, na cesti između Drniša i Oklaja. U napadu je stradao i njegov vozač Josip Bitunjac. Širinić se motociklom vraćao sa zbora na kojem je govorio kao kandidat za narodnog poslanika u Ustavotvornoj skupštini Jugoslavije, a ubila ga je skupina križara, ustaških gerilaca koje su nastavile borbu i nakon poraza u Drugom svjetskom ratu, piše Antifašistički vjesnik.
Njegova smrt dogodila se u razdoblju neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata, kada su na pojedinim područjima još djelovale oružane skupine protiv nove jugoslavenske vlasti. Širinić je pokopan na groblju u Drnišu, gradu u kojem je započeo svoj politički put i kojem se vratio nakon oslobođenja.
Danas je njegov spomen u drniškom kraju sveden na tragove nekadašnjeg sjećanja. Škola u Oklaju nosila je njegovo ime, kao i jedna ulica u Drnišu, gdje je bila postavljena i njegova bista. Jedini preostali spomen na Vjeku Širinića danas je devastirana spomen-ploča uz cestu Drniš – Oklaj, na mjestu njegova ubojstva.
Širinićev politički angažman započeo je u godinama kada je Komunistička partija Jugoslavije širila svoj utjecaj i u Dalmatinskoj zagori. Kretao se u krugu naprednih intelektualaca i komunista, među kojima su bili Marin Franičević, Vinko Lalić, Ivan Leko i Petar Đaković te drugi učitelji s područja Kninske krajine. U jesen 1939., prilikom osnivanja partijske ćelije u Drnišu, postao je njezin prvi sekretar.
Politički je djelovao i kroz Kninsko učiteljsko društvo, koje je izdavalo list Naši dani, no list je nakon objavljena dva broja zabranjen. Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 15. listopada 1939. godine, a njegov će se politički rad u godinama koje su slijedile sve više povezivati s antifašističkim pokretom i Narodnooslobodilačkom borbom.
Travanjski rat 1941. zatekao ga je u sastavu 12. dopunskog puka Jadranske divizije, koji se predao 12. travnja u Promini. Kao komunist ubrzo se našao na meti drniških ustaša. Uhićen je 7. lipnja 1941. zajedno s Danom Jerkovićem, ali je nakon nekoliko dana pušten na slobodu.
Tijekom narodnog ustanka, 27. srpnja 1941., mobiliziran je kao časnik i upućen u domobransku postrojbu u Kninu. Odatle je pobjegao zajedno s Ivanom Lekom te nastavio djelovati polulegalno. Početkom 1942., kada je formiran Bukovački narodnooslobodilački odred, već su postojale čvrste veze preko Krke i Promine s Drnišem, gdje je Širinić obavljao dužnost sekretara Mjesnog komiteta KPJ.
Prema sjećanju njegova suvremenika Nikole Lončara, Drniš je napustio 29. ožujka 1942. i pridružio se ustanicima u Petrovu polju, gdje je surađivao s Bogdanom Njegušem i drugima. Nakon formiranja Okružnog komiteta Komunističke partije Hrvatske za Knin, sredinom kolovoza iste godine, obavljao je propagandne poslove i djelovao kao terenski politički radnik.
Početkom 1943. odlazi u Bukovicu, u selo Ervenik, odakle je rukovodio političkim radom sve do završetka rata u Dalmaciji. Nakon kapitulacije Italije Bukovica je postala slobodno područje s kojeg su partizanske snage često napadale ustaške posade u Promini. Širinić je zbog toga redovito prelazio Krku i politički djelovao među stanovništvom Promine i Petrovog polja. Krajem svibnja 1944. sudjelovao je, zajedno s Nikolom Pongarom, u razmjeni zarobljenih partizana i njemačkih vojnika kod sela Mratova.
Sudjelovao je i u organizaciji partizanskih škola u Bukovici kao član Izvršnog odbora za kotar Knin, a jedno je vrijeme predavao na tečajevima u stožeru 19. divizije u Parčićima.
Nakon oslobođenja Drniša 5. studenoga 1944. vratio se u rodni grad s kotarskim organizacijama i intenzivno radio na mobilizaciji ljudi u redove Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije. U ožujku 1945. izabran je za člana Izvršnog narodnog odbora Šibenik i člana Okružnog komiteta Komunističke partije Hrvatske za Šibenik. U poratnim mjesecima nastavio je politički rad, a na jesen iste godine sudjelovao je i u predizbornim aktivnostima kao kandidat za narodnog poslanika.
Vjekoslav Širinić rođen je 1. svibnja 1913. godine u Drnišu. Ondje je završio osnovnu i građansku školu, a zbog dobrog školskog uspjeha nastavio je obrazovanje u Učiteljskoj školi u Šibeniku, koju je upisao školske godine 1930./1931. i završio 1934. godine.
Prvo zaposlenje dobio je kao učitelj u selu Hrgudu, u kotaru Stolac, nakon čega je premješten u Cetinu, u kotar Sinj. Od 1938. radio je u Kričkama kraj Drniša, gdje je ostao do odlaska u ilegalu 1941. godine.
Njegov životni put, od učitelja i partijskog organizatora do političkog radnika u Narodnooslobodilačkom pokretu, prekinut je u zasjedi 20. listopada 1945. Gotovo osam desetljeća poslije, spomen-ploča uz cestu Drniš – Oklaj ostaje posljednji materijalni trag sjećanja na Vjekoslava Širinića na mjestu gdje je ubijen.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....