StoryEditorOCM
Šibeniknakon lanjske drame

Počinje FALIŠ, a kreće i braniteljski kontrafestival. ‘Bilo bi puno gore da nikome ne smetamo‘

Piše Marko Podrug
1. rujna 2026. - 09:44
Branko SekulićNikša Stipaničev/Cropix
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Sve je slično ko i lani, jedino je malo manje uzbudljivo. Sjetimo se, uoči prošlogodišnjeg 13. FALIŠ-a, Festivala alternative i ljevice Šibenik, dignulo se na noge dvanaest braniteljskih udruga, predvođenih udrugom "Ruža Hrvatska – Žirje", ne bi li FALIŠ optužili za "omalovažavanje branitelja, prikazivanje hrvatskog naroda kao genocidnog, vrijeđanje Domovinskog rata, Katoličke crkve i Republike Hrvatske te zagovaranje Jugoslavije i povratka komunističkog režima". Teško je te tvrdnje bilo i dokazati, pogotovu što je cjelokupna video-arhiva FALIŠ-a dostupna online, no to nije spriječilo pobunjene (za)branitelje da spominju čak i "benkovački scenarij".

Sjetimo se onda i tog "benkovačkog scenarija" kada je, u kolovozu 2025., nekoliko stotina branitelja prosvjedovalo protiv festivala "Nosi se", jer su bili nezadovoljni programom, kao i redateljem Oliverom Frljićem. Festival je otkazan, ali nije sve prošlo bez incidenata - napadnuta je novinarka Melita Vrsaljko.

Fališevci su lani izbjegli nasilni scenarij. Imali su potporu policije i gradonačelnika, kao i ratnog zapovjednika šibenske policije Nikole Vukošića, koji je bio gost festivala. Nenadano se jednu večer na FALIŠ-u pojavio i predsjednik Milanović.

image

Književnik, novinar i jedan od pokretača festivala Emir Imamović u fališevskom razgovoru s Nikolom Vukošićem, ratnim zapovjednikom šibenske policije

Nikša Stipaničev/Cropix

Ove godine, dakle, slično ko i lani. Hod za život u Šibeniku se opet preklapa s terminom FALIŠ-a, a i nezadovoljni branitelji su tu, jedino što su ovoga puta organizirali kontrafestival. Zove se Festival hrvatske vojne povijesti "Ruža Hrvatska", a traje tijekom čitavog rujna, pa tako i u terminu FALIŠ-a. Većina programa održat će se u dvorani Katoličke osnovne škole Šibenik, u Ulici Velimira Škorpika.

– Dao bih mali savjet kolegama iz Festivala vojne povijesti. Naime, već mjesecima im kruže objave da se festival održava u Ulici Velimira Škropine, a Velimir, naš Brodaričanin i narodni heroj, preziva se Škorpik - poručit će šibenski teolog Branko Sekulić iz organizacije festivala FALIŠ.

FALIŠ ove godine dolazi pod egidom "Apokalipsa do nas". Pitali smo Sekulića koja nit spaja sva četiri dana festivala, odnosno kakve će se sve apokalipse problematizirati.

– Apokalipsu ovdje ne gledamo kao smak svijeta, nego u njezinu izvornom značenju, kao razotkrivanje, odnosno kao trenutak u kojem više ne možemo skrivati posljedice vlastitih političkih, ekonomskih, tehnoloških i društvenih odluka. Postoji jedna ugodna laž koju volimo sebi ponavljati, a to je da se najveće opasnosti uvijek događaju negdje drugdje, ratovi su negdje drugdje, autoritarizam je negdje drugdje, ekološka devastacija je negdje drugdje, tehnologije koje mijenjaju samu strukturu naših života nastaju negdje drugdje, da bismo potom shvatili da ne samo da su već među nama nego smo ih dobrim dijelom sami proizveli – reći će organizator FALIŠ-a i nastaviti:

image

Branko Sekulić, Zoran Milanović i Orsat Miljenić na prošlogodišnjem izdanju festivala

Nikša Stipaničev/Cropix

– Zato ćemo na ovogodišnjem FALIŠ-u govoriti o različitim licima iste apokalipse – o ratovima i novom svjetskom poretku, slabljenju demokracije i povratku fašizma kao političkog problema sadašnjosti, o ekološkom kolonijalizmu i devastaciji prostora, o umjetnoj inteligenciji, znanju i demokraciji, ali i o društvu koje prazni vlastitu periferiju, betonira obalu, rasprodaje javni prostor i sve to naziva razvojem. Naravno, pritom ne izjednačavamo iskustvo čovjeka pod bombama u Gazi, Ukrajini, Sudanu ili Mjanmaru s iskustvom čovjeka kojemu se pred kućom betonira posljednja vala. Razmjeri patnje, dakako, nisu isti, ali pitanje odgovornosti jest zajedničko. Stoga ovogodišnji festival i nosi naslov "Apokalipsa do nas", jer nije riječ samo o onome što nam se događa, nego o onome u čijem nastajanju i sami sudjelujemo.

Pomalo apokaliptično je, kao što smo se već prisjetili, bilo uoči i tijekom lanjskog FALIŠ-a. Zanimalo nas je koliko je prošlogodišnje iskustvo utjecalo na festival, organizaciju, percepciju javnosti i budućnost FALIŠ-a.

– Prošla godina nam je, paradoksalno, više potvrdila potrebu za FALIŠ-em nego što nas je dovela u pitanje, jer kada festival knjige, razgovora i javne rasprave postane predmet braniteljskih prosvjeda, političkih prepucavanja i višednevna centralna medijska tema na nacionalnoj razini, onda je očito da dira u nešto živo. Za jedan događaj poput FALIŠ-a, naime, bilo bi puno gore da nikome ne smetamo. Naravno da takve stvari ostavljaju posljedice, to nije sporno, jer organizacijski troše ljude koji FALIŠ već četrnaest godina rade volonterski i aktivistički, a financijski nam sigurno niti najmanje ne olakšavaju život. 

Programski, kazat će Branko Sekulić, FALIŠ se nije promijenio.

– U tom smislu bio je i ostao nedvosmisleno lijevi festival, što mu, dakako, nikada nije značilo biti i dogmatski ili jednostrani, već upravo suprotno. Nama ljevica koja se boji pitanja, kritike vlastite povijesti ili razgovora s neistomišljenicima niti ne treba.

Prisjetio se Sekulić i lanjskog (ne)očekivanog dolaska predsjednika Zorana Milanovića na Trg Ivana Pavla II., odnosno na Malu ložu, gdje se FALIŠ već godinama održava.

image

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i šibenski grafički dizajner Luka Nikpalj na otvorenju lanjskog FALIŠ-a

Nikša Stipaničev/Cropix

– Što se tiče Milanovićeva dolaska i podrške jedne tako visoke državne instance, to je bilo itekako važno za sam FALIŠ, prije svega zato što je predsjednik Republike, u trenutku kada se pokušavalo proizvesti atmosferu u kojoj je samo postojanje FALIŠ-a predstavljano kao društveni problem, došao na festival i pokazao da razgovor i sve ono što FALIŠ kroz svoj način funkcioniranja nudi nije nikakva opasnost za demokraciju. Mislim da je javnost prošle godine možda jasnije nego ikada vidjela što FALIŠ zapravo jest. Nitko se na Maloj loži ili tvrđavi Barone nije spremao za ustanak protiv državno-pravnog poretka RH, pozivao na osvetu, jurišao na tekovine republike i demokracije i slično. Ljudi su kao i uvijek sjedili i razgovarali, a ako je to danas radikalno, onda problem vjerojatno nije u FALIŠ-u.

Pokretanje Festivala vojne povijesti "Ruža Hrvatska" u istom terminu kad je i FALIŠ, Sekulić smatra "regularnim".

– Ako je jedan od rezultata četrnaest godina FALIŠ-a to da je netko osjetio potrebu osnovati drugi festival, onda smo očito proizveli nešto više od nekoliko večeri programa godišnje. Nemamo nikakav problem s postojanjem Festivala hrvatske vojne povijesti, pa čak ni sa terminom njegova održavanja. Dapače, neka ih bude deset takvih, ako za to ima interesa, jer to i jest jedan od aspekata pluralizma – reći će.

– FALIŠ zbog toga neće postati ni manje lijevi ni više hrvatski nego što je dosad bio, niti ćemo slagati program prema tome što se događa nekoliko ulica dalje. Mi ćemo na Maloj loži nastaviti raditi ono zbog čega smo tamo već četrnaest godina – razgovarati o društvu bez svetih krava i bez unaprijed propisanih odgovora – a što ostali rade, pretjerano nas ne zanima dok su građani Šibenika dovoljno odrasli da sami mogu odlučiti što i koga žele gledati i slušati. Naime, ako se dva tako različita festivala mogu istodobno održavati u istom gradu u isto vrijeme bez potrebe da jedan drugome zabranjuju ili spočitavaju postojanje, onda to nije problem demokracije, već upravo to jest demokracija - zaključit će Branko Sekulić.

image

Književnica Olja Runjić i glumac Leon Lučev na FALIŠ-u

Nikša Stipaničev/Cropix

Program 𝟏𝟒. 𝐅𝐀𝐋𝐈Š

𝐀𝐩𝐨𝐤𝐚𝐥𝐢𝐩𝐬𝐚 𝐝𝐨 𝐧𝐚𝐬

2. - 5. 9. 2026.

𝐒𝐑𝐈𝐉𝐄𝐃𝐀, 𝟐. 𝟗.

20:00 – Galerija Moa-ti

Izložba: "Che odore di guerriglia urbana"

Autori: Lidija Krnjajić, Mate Rupić

21:00 – HND Šibenik

Razgovor: "Apokalipsa medijskih sloboda"

Sudjeluju: Dinko Gruhonjić, Maja Sever 

Moderator: Aleksandra Tomanić

Č𝐄𝐓𝐕𝐑𝐓𝐀𝐊, 𝟑. 𝟗.

20:00 – Mala loža

Predstavljanje knjige: "Stol za jednoga"

Sudjeluju: Alen Živković, Kruno Lokotar

Moderator: Emir Imamović Pirke

21:00 – Mala loža

Dokumentarni film: "Srećko Badurina, biskup šibenski 1988. - 1996."

Davor Šarić, 2000.

22:00 – Mala loža

Okrugli stol: "Ulicom Srećka Badurine"

Sudjeluju: Ivo Družić, don Franjo Glasnović

Moderatorica: Živana Podrug

𝐏𝐄𝐓𝐀𝐊, 𝟒. 𝟗.

20:00 – Mala loža

Predstavljanje knjige: "Osam dana u svibnju"

Sudjeluju: Boris Rašeta, Goran Gavranović

Moderator: Emir Imamović Pirke

21:00 – Mala loža

Okrugli stol: "Antifašizam 21. stoljeća"

Sudjeluju: Sanja Barić, Stevo Đurašković, Vesna Teršelič

Moderator: Damir Pilić

22:00 – Mala loža

Predavanje: "Novi ekonomski poredak"

Predavač: Neven Vidaković

𝐒𝐔𝐁𝐎𝐓𝐀, 𝟓. 𝟗.

20:00 – Mala loža

Okrugli stol: "Lijepa naša kolonija"

Sudjeluju: Jadran Kale, Manuela Puharić, Marko Pavasović, Luka Cvilinder

Moderator: Igor Lasić

21:00 – Mala loža

Javni intervju: "AI i demokracija: ‘Sanjaju li strojevi slobodne izbore?‘"

Gost: Ivan Cerovac

Moderator: Marko Podrug

22:00 – Mala loža

Završno predavanje: "Voli li ljevica Hrvatsku?"

Predavač: Nina Čolović

23:00 – Mala loža

Koncert: zbor Praksa

𝐒𝐑𝐈𝐉𝐄𝐃𝐀, 𝟑. 𝟗. – 𝐒𝐔𝐁𝐎𝐓𝐀, 𝟓. 𝟗.

10:00–12:00

FALIŠ izdanje emisije "Alarm"

 

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. rujan 2026 10:32