Statistika je, poznato je, umjetnost mučenja brojeva dok ne priznaju ono što želimo dokazati. Što se, pak, turističke statistike tiče to je, kažu, čarobna vještina koja stvara osjećaj da je sezona uvijek najbolja do sada.
Srijeda je bila dan za turističku statistiku. Analizirao se lipanj i brojevi nisu dobri. Čak je sedam posto manje dolazaka, a šest posto manje noćenja nego lani u istom razdoblju. Međutim, ministar turizma Tonči Glavina je na televiziji upotrijebio svoju čarobnu vještinu i objasnio (citiramo po sjećanju): "Lipanj možda jest lošiji, ali je zato svibanj bio bolji!"
Rečeno je i da nam nedostaje gostiju iz Njemačke, a to se objašnjava nepovoljnim rasporedom tamošnjih školskih praznika. Tako da osim što imamo problema s vlastitim obrazovnim sustavom, ove se godine i njemački okrenuo protiv nas. Navodno će biti bolje nakon SP-a u nogometu, no Nijemci su odavno ispali, ne znamo zašto to još gledaju.
Što se tiče prve polovice godine, sve jadranske županije su u padu. Osim jedne. Šibensko-kninska bilježi minimalan, gotovo neznatan rast, no jedina je od tzv. jadranskih koja nije u minusu. Zanimljivo, u prvih šest mjeseci u toj je županiji boravilo gotovo 12 posto više domaćih turista. Točnije, 11,64 posto, a broj noćenja skočio je za 8,71 posto.
Da ne ispadne sad da su domaći turisti odjednom saznali za Nacionalni park Krka (ulazak 40 eura) ili Nacionalni park Kornati (od 45 do 160 eura) pa masovno navalili, jer nisu, treba reći da dobar dio domaćih gostiju otpada na kongresni turizam. Kažemo "dobar dio" jer se zasad ne zna točan broj, a i ovisi koga pitate. Trenutačno se prognoze kreću od "dobar dio" i "jako dobar dio" do "jednim dijelom" i "jednim dobrim dijelom". U svakom slučaju, Šibenik i pripadajuća županija zahvaljujući svojim kongresnim centrima statistički drži glavu iznad vode.
- Jednim dijelom to su gosti na konferencijama, odnosno kongesni turizam - reći će nam predsjednik šibenskog TZ-a Dino Karađole, koji se odlučio za "jednim dijelom" opisnu ocjenu.
Drugim dijelom, to su gosti koji s konferencijama nemaju nikakve veze, dakle obični domaći turisti.
- Naši ljudi su počeli putovati po Hrvatskoj u većem broju još od vremena korone - objasnit će Karađole.
Nije tajna, a to se, čini se, zadnjih godina i promijenilo, da hoteli koji se bave kongresnim turizmom (oko Šibenika su to kompleks Adria Park, odnosno bivši Solaris i Olympia u Vodicama) nisu baš voljeli da im gosti napuštaju hotel i, recimo, odu na izlet do Šibenika. Zapravo su činili sve da im gosti uopće ne znaju da Šibenik postoji. Nije više tako, tvrdi Dino Karađole.
- Danas dosta njih koristi resurse Šibenika, organiziraju se izleti i večere. To je kategorija ljudi koja ne može biti tri ili četiri dana stalno u resortu, treba im neki obilazak kulturne, povijesne ili prirodne baštine. Jedini problem Šibenika je što nema kapacitete da, recimo, organizira večeru za petsto ljudi.
Predsjednik županijske Turističke zajednice Krešimir Šakić, koji se upravo bori za svoj drugi mandat, tvrdi da je kongresni turizam svakako značajan faktor u porastu dolazaka i noćenja domaćih ljudi, ali ima tu i drugih elemenata koji naše ljude privlače u Šibensko-kninsku županiju.
- Blizina, prepoznatljivost, sigurnost, dodatne ponude hotelskih kuća, aquapark, kulturni turizam, visnka i gastro ponuda - nabraja nam Šakić adute županijske ponude, s naglaskom na sigurnost.
- U vrijeme nesigurnosti u svijetu, ljudi nisu toliko skloni dalekim putovanjima pa biraju bliže i sigurnije destinacije.
Razvoj kongresnog turizma nije se u županiji dogodio preko noći. Prvi ozbiljniji iskorak napravile su Vodice, gdje je Hotel Olympia još tijekom 1990-ih i početkom 2000-ih počeo intenzivnije razvijati ponudu za poslovne goste. Zahvaljujući kongresnim dvoranama, smještajnim kapacitetima i dobroj prometnoj povezanosti, Olympia je postala domaćin brojnih liječničkih kongresa, stručnih seminara, edukacija i poslovnih okupljanja. Posebno je postala prepoznatljiva među medicinskim društvima, farmaceutskim tvrtkama i Hrvatskim liječničkim zborom, koji su godinama upravo Vodice birali za održavanje svojih skupova. Bio je jednom i Pierluigi Collina.
Prekretnicu za cijelu županiju donijelo je otvaranje Konvencijskog centra Šibenik u sklopu tadašnjeg Solaris Beach Resorta, danas Amadria Parka. Centar je otvoren 2017. godine kao najveći namjenski izgrađeni kongresni centar na hrvatskoj obali. S glavnom dvoranom kapaciteta do 1500 sudionika i ukupno više od 4000 četvornih metara kongresnog prostora, Šibenik je prvi put dobio infrastrukturu za organizaciju velikih međunarodnih kongresa, poslovnih sajmova i korporativnih okupljanja.
I tu se jednim dijelom ili jednim dobrim dijelom krije tajna od 12 posto više domaćih turista u Šibeniku i oko njega. A što se stranih gostiju tiče, njih je u prvih šest mjeseci 2026. godine bilo 0,4 posto manje i ostvarili su 0,23 posto noćenja manje nego 2025. godine. No, čarobnom statističkom vještinom i uhodanim kongresnim centrima, Šibensko-kninska županija ima pozitivno prolazno vrijeme. Još sad kad navale Nijemci nakon SP-a...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....