Na posljednjim izborima za mjesne odbore i vijeća gradskih četvrti u Podinama pokraj Boraje izišla su četiri birača koja su birala pet članova mjesnog odbora. To je samo jedna od apsurdnih skica za omalovažavajući portret mikrolokalnih izbora koji su u nekoj demokratski zreloj državi možda i najvažniji za užu lokalnu zajednicu. Hrvatska, očito, nije jedna od njih. U njoj se događa da, primjerice u Varaždinu, Gradsko vijeće ukine mjesne odbore jer ne funkcioniraju, a malo tko zna i da postoje.
Vijeća gradskih četvrti i mjesni odbori trebali bi, teoretski, biti spona između građana i gradske uprave, veza kojom struje inicijative pojedinaca prema središnjoj lokalnoj upravi. A sve to na dobrobit zajednice. U stvarnosti, ljudi ni ne znaju tko je predsjednik neke gradske četvrti, održavaju li se sjednice, postoje li neke prostorije ili e-mail adresa.
Grad Šibenik odlučio je u prijedlogu izmjene postojećeg Statuta, promijeniti i način ustroja vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora.
Što se to, dakle, mijenja u ovom prijedlogu, koji je podložan javnoj raspravi do 10. prosinca? Ne baš puno toga. Najveća promjena odnosi se na broj članova mjesnih odbora i vijeća gradskih četvrti. Ukinula bi se, naime, mogućnost deveteročlanih vijeća, koja je dosad postojala za područja s više od 500 birača.
Prema važećem Statutu, broj članova određuje se prema tri kategorije. Područja s najviše 200 birača imaju vijeća od pet članova, ona s 201 do 500 birača sedam, dok se u sredinama s više od 500 birača bira devet predstavnika. Novim prijedlogom uvodi se drukčiji kriterij. Vijeća na područjima do 1500 birača imala bi pet članova, a ona s većim brojem birača sedam.
Teritorijalni ustroj mjesne samouprave ne bi se mijenjao, a baš je to ono što je oporbeni SDP zahtijevao prije nekoliko mjeseci.
– Zahtijevali smo teritorijalni preustroj te dostatna financijska sredstva za samostalno djelovanje – kazao nam je Ivan Slavica, gradski vijećnik SDP-a.
– Ovdje se zapravo radi o formi, a ne o suštinskim promjenama. Mi ćemo svakako izići sa svojim prijedlogom, koji će se odnositi na smanjenje broja mjesnih odbora i vijeća gradskih četvrti.
Na području grada Šibenika postoji 16 gradskih četvrti i 29 mjesnih odbora. Gradske četvrti su Baldekin I, Baldekin II – Škopinac, Baldekin III, Crnica, Građa, Jadrija, Mandalina, Meterize, Plišac, Ražine, Ražine Donje, Stari Grad, Šubićevac, Varoš, Vidici i Zablaće, dok su mjesni odbori Boraja, Brnjica, Brodarica, Danilo, Danilo Biranj, Danilo Kraljice, Donje Polje, Dubrava kod Šibenika, Goriš, Grebaštica Donja, Grebaštica Gornja, Jadrtovac, Kaprije, Konjevrate, Krapanj, Lepenica, Lozovac, Mravnica, Perković, Podine, Raslina, Sitno Donje, Slivno, Vrpolje, Vrsno, Zaton, Zlarin, Žaborić i Žirje.
– Nakon dugo vremena Grad Šibenik je odlučio mijenjati princip ustrojstva, no ako sve ostane po starom, a po ovom prijedlogu će ostati, onda to nije reforma nego krah. Onda je i bolje da se razmisli o varaždinskom scenariju, budući da ovakvo ustrojstvo ne funkcionira – kaže Slavica.
SDP-ov gradski vijećnik tvrdi da nad mjesnim odborima i vijećima gradskih četvrti Grad nema nikakvu kontrolu.
– Ne održavaju se sastanci, ne podnose se financijska izvješća niti planovi rada. Sustav jednostavno ne funkcionira.
Mjesni odbori i gradske četvrte, nastavlja Slavica, dobivaju tisuću eura godišnje od Grada.
– Ali oni trošenje tog novca uglavnom ne pravdaju. Novo je u najavljenim promjenama to da će predsjednici mjesnih odbora i vijeća biti plaćeni za svoj rad sa 70 eura mjesečno. Nemamo ništa protiv toga, ali onda neka rade svoj posao. Ponavljam, promjene trebaju biti suštinske – naglašava Ivan Slavica.
SDP će predložiti i da javnost bude sedam dana ranije obaviještena o održavanju sastanaka, kako bi građani mogli barem pasivno prisustvovati sastancima i čuti o čemu se razgovara.
Promjene koje je predložio Grad Šibenik odnose se i na uvjete za kandidiranje. Umjesto dosadašnjeg izričitog navođenja hrvatskog državljanstva i punoljetnosti, prijedlog predviđa da kandidat mora imati biračko pravo i prebivalište na području mjesnog odbora.
Novi Statut ne donosi promjene u broju članova Gradskog vijeća Šibenika, koje bi i dalje imalo 21 vijećnika. Zadržavaju se i postojeći uvjeti za neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju. Za raspisivanje referenduma na zahtjev građana potrebno je prikupiti potpise najmanje 20 posto birača, dok je za obvezu Gradskog vijeća da raspravlja o građanskom prijedlogu potrebno najmanje deset posto potpisa birača.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....