StoryEditorOCM
Šibenikmučan slučaj

‘Halo, razmišljam o suicidu!‘ Šibenska bolnica: ‘Ne radimo, zovi ujutro!‘ Ravnateljica: ‘Provjerit ćemo je li to istina‘

Piše Krešimir Gulin. Marina Knežević Petković
25. kolovoza 2026. - 15:35
Screenshot maila koji je došao na adresu Slobodne DalmacijeScreenshot maila, Shutterstock
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

– Zvala sam hitnu psihijatriju Šibenik sinoć jer se borim sa suicidalnim mislima. Hitna psihijatrija, koja i postoji zbog takvih situacija i otvorena je 24 sata dnevno sedam dana u tjednu. Pitaju me zašto zovem, kažem im da se borim sa suicidalnim mislima. Odgovor koji sam dobila glasio je: "Nema doktora, nazovite ujutro!"

Ovo je sadržaj e-maila uznemirujućeg sadržaja koji je u našu redakciju stigao u nedjelju u kasnim poslijepodnevnim satima. Ako su navodi pacijentice koja nam se obratila točni, ona je zvala Odjel psihijatrije u Općoj bolnici Šibensko-kninske županije.

Prema službenom ustrojstvu tog odjela ne bi se smjelo dogoditi niti u jednom trenutku da nema dežurnog liječnika. No, što je doista istina u ovom naizgled mučnom slučaju potvrdit će interna istraga koju će bolnica provesti, potvrdila nam je dr. Ivana Skorić, ravnateljica šibenske bolnice.

image

Screenshot maila koji je došao na adresu Slobodne Dalmacije

Na adresu ravnateljstva bolnice poslali smo zahtjev za očitovanje o ovom slučaju i iz uprave su nam obećali da ćemo ga i dobiti u roku od osam dana, što je i zakonski rok. Čim dobijemo službenu reakciju iz šibenske bolnice, mi ćemo je i objaviti. Za sada, jedino što nam je ravnateljica mogla reći je sljedeće:

– Odjel psihijatrije ima 24 sata dežurnog liječnika – rekla je dr. Skorić.

To nam potvrđuje i iskusna medicinska sestra iz šibenske bolnice:

– U svom radnom stažu koji traje već skoro tri desetljeća imala sam puno slučajeva u kojima smo pacijente koji su bili rastrojeni i u teškim psihičkim stanjima dovozili na Odjel psihijatrije i nikada se nije dogodilo da nemamo liječnika na usluzi. Obično, u takvim slučajevima Hitna medicinska pomoć dovozi pacijente u bolnicu, odnosno na Odjel psihijatrije. Također, nerijetko duševni bolesnici i druge osobe koje se ne osjećaju dobro dolaze na odjel i u pratnji rodbine – govori nam šibenska medicinska sestra.

Kako se u praksi odnose prema pacijentima sa kroničnim ili akutnim psihičkim teškoćama, pojašnjenje smo potražili kod Tomislava Jukića, ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije:

- Radi se o vrlo osjetljivim pacijentima sa specifičnim smetnjama koji zahtijevaju specifično postupanje. Naš konačni cilj je da oni budu adekvatno medicinski zbrinuti i da ne nastanu nikakve neželjene posljedice – zaključio je ravnatelj šibensko-kninske Hitne medicinske službe.

Osim osoba sa duševnim smetnjama postoje i ljudi koji su doživjeli kakvu osobnu tragediju ili traumatičan događaj i zahtijevaju hitnu psihijatrijsku pomoć koja će im pomoći da se ponovno osove na noge. Stoga je bitno da je takva pomoć dostupna 24 sata. 

Što kaže psihoteraputkinja?

Dr. Tihana Barišić Marunčić, specijalistica obiteljske medicine i psihoterapeutkinja, ističe da se suicidalne misli uvijek tretiraju kao hitno psihijatrijsko stanje.

image

Tihana Barišić Marunčić, analitički psihoterapeut i doktorica obiteljske medicine.

– Suicidalne misli mogu se pojaviti uz depresiju, bipolarni poremećaj i druga psihička stanja, ali i kod osoba koje prolaze kroz tešku životnu krizu. Osobe s bipolarnim poremećajem prolaze kroz izmjene depresivnih i maničnih epizoda, a tijekom depresivnih razdoblja mogu se pojaviti osjećaji beznađa, bezvrijednosti i razmišljanja o smrti – pojašnjava na samom početku razgovora. Kako kaže, svjetska zdravstvena organizacija upozorava da bipolarni poremećaj povećava rizik od suicida, no važno je naglasiti da se dijagnoza ne smije pretpostavljati niti svaku osobu koja traži pomoć poistovjećivati s određenim poremećajem. Svaki slučaj zahtijeva individualnu stručnu procjenu.

Oni žele živjeti! 

Janja Teglović, mag. psihologije iz Dubrovačkog zavoda za javno zdravstvo je istaknula da je zabluda da ljudi koji govore o samoubojstvu neće ga nikad počiniti. 

– Prijetnje samoubojstvom treba uvijek shvatiti najozbiljnije. U više od 80% slučajeva potencijalne samoubojice najavljuju svoju namjeru prije nego što će pokušati samoubojstvo, a u velikom broju je i izreknu prijateljima, kolegama ili obitelji. Međutim bližnji ili prijatelji nisu sigurni što učiniti, odnosno takva priznanja često nisu shvaćena ozbiljno. Osoba koja pokuša ili učini samoubojstvo prethodno jasno i direktno priča o tome, želeći tako privući pažnju i dobiti podršku jer to je poziv za pomoć. Ako shvatimo osobu ozbiljno i pružimo joj pažnju, možemo spasiti njezin život. Samoubojstvo se može spriječiti. Suicidalna osoba obično daje mnoge znakove upozorenja (česti razgovori o samoubojstvu, česte misli o krivnji i samooptuživanje, sklonost samoozljeđivanju, poklanjanje dragih stvari, pozdravljanje na neuobičajen način, povećana uporaba sredstava ovisnosti, gubitak zanimanja za uobičajene aktivnosti i dr.). 

Navodi i da je zabluda da su osobe koje su počinile samoubojstvo željele umrijeti.

– Većina ljudi koja pokuša ili počini samoubojstvo očajnički želi živjeti. Oni samoubojstvo vide kao rješenje za njih nerješivog problema koji donosi neizdrživu bol. Većina osoba koje su počinile samoubojstvo htjela je ukloniti bol – što je nešto posve drukčije od oduzimanja života. U rješavanju tih problema i smanjenju boli tim osobama treba pomoć stručnjaka, obitelji i bliskih osoba; potrebno ih je ozbiljno shvatiti kako bi prebrodili krizu i pronašli zadovoljavajuće rješenje – navela je, između ostalog, Teglović za Dubrovački zavod. 

Cijeli tekst OVDJE.

Jedno je, međutim, nedvojbeno: kada osoba kaže da razmišlja o tome da sebi oduzme život, njezine riječi moraju se shvatiti ozbiljno.

Hitna intervencija

– Suicidalne misli, promišljanje o suicidu ili njihovo verbaliziranje zahtijevaju hitnu psihijatrijsku intervenciju. Osobu treba odmah pozvati na pregled ili nju i bliske članove obitelji s kojima živi uputiti na hitni psihijatrijski prijem. To ne može čekati. Bilo koji hitni psihijatrijski prijem mora takvu osobu primiti jer je riječ o psihijatrijskoj hitnoći – naglašava dr. Barišić Marunčić.

Telefonski razgovor može biti prvi korak, ali nije dovoljan za konačnu procjenu ozbiljnosti stanja. Liječnica objašnjava da je osobu potrebno vidjeti, s njom razgovarati u četiri oka i procijeniti postoji li stvarna i neposredna opasnost za njezin život.

– Obvezni su dolazak i razgovor u četiri oka. Ako vam netko telefonom govori da mu je dosta svega i da namjerava nešto učiniti, morate mu odmah reći da dođe na prijem. Treba ga pitati je li sam, živi li sam i postoji li netko od bliskih osoba tko može doći do njega. Ako ne živi sam, potrebno je uključiti supružnika, obitelj ili drugu blisku osobu kako bi ga doveli na pregled – objašnjava.

Osobu se, dodaje, ne smije jednostavno pustiti nakon takve izjave niti joj reći da se ponovno javi poslije.

– To vam je kao kada osoba ima infarkt. Infarkt je hitno fizičko stanje, a ovo je hitno psihijatrijsko stanje. Ako je osoba pokušala suicid ili govori o njemu, to se mora tretirati kao hitno stanje – kaže liječnica.

image

Šibenska bolnica

Na pitanje postoji li obveza zdravstvenog djelatnika da osobu zadrži na telefonskoj liniji, pokuša je smiriti i usmjeri prema hitnoj pomoći, odgovara potvrdno.

– Apsolutno postoji, i ljudska i liječnička obveza. Ništa se ne smije prepustiti slučaju niti temeljiti na pretpostavci. Osobu treba dovesti na pregled, vidjeti je i odmah reagirati – ističe dr. Barišić Marunčić.

Potrebna stručna procjena

Stručnom procjenom tek se naknadno može utvrditi koliko je izrečena namjera ozbiljna i postoji li neposredna opasnost. Liječnica kaže da među pozivima može biti različitih situacija te da neke osobe takvim izjavama pokušavaju privući pozornost ili komunicirati potrebu koja stoji iza njihove krize. Međutim, osoba koja primi poziv to ne smije sama pretpostaviti niti zbog takve sumnje uskratiti pomoć.

– Postoje različite strukture ličnosti i različiti razlozi zbog kojih ljudi zovu, ali uvijek je bolje osobu pozvati, pregledati je i s njom razgovarati nego je prepustiti samu njezinim mislima. Ako osoba ne dođe, ne možete je ni procijeniti. Zato su obvezni dolazak, procjena, razgovor i hitna psihijatrijska skrb – govori liječnica.

image
/Shutterstock

Nema odgode

Psihoterapeutkinja Tihana Barišić Marunčić se osvrnula i na zdravstvene radnike koji primaju takav poziv:

– Posebna odgovornost, naglašava, leži na zdravstvenim djelatnicima koji prime takvu informaciju. Medicinska sestra ili tehničar, liječnik, socijalni radnik, psihoterapeut ili drugi educirani zdravstveni djelatnik mora prepoznati ozbiljnost situacije i usmjeriti osobu prema hitnoj pomoći. Suicidalno promišljanje, izricanje namjere ili već počinjeni pokušaj ne mogu se odgoditi za sljedeći dan.

– Svaki medicinski djelatnik zna da se u takvoj situaciji mora reagirati. Nekome tko verbalizira suicidalne misli ne može se samo reći da se javi ujutro. Ne znamo uvijek tko je primio poziv ni kako je razgovor tekao, zbog čega ne možemo unaprijed donositi zaključke o pojedinačnom slučaju, ali pravilo je jasno: takva se osoba mora odmah uputiti na pregled – poručuje.

Hitna psihijatrijska služba, objašnjava, dostupna je 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Za dolazak na hitni psihijatrijski prijem nije potrebna uputnica.

– Možete doći i jednostavno reći: "Meni je loše." Osobu će pregledati psihijatar, specijalist, specijalizant ili drugi liječnik koji radi na psihijatriji. Nakon pregleda procijenit će treba li joj propisati terapiju, uputiti je na daljnje liječenje ili je zadržati u bolnici. Ako se utvrdi da postoji ozbiljna prijetnja suicidom, to je jedan od najvažnijih razloga za hospitalizaciju – pojašnjava liječnica.

Ne ostavljajte je samu 

Ako osoba sama ne može doći, mogu je dovesti članovi obitelji ili druge bliske osobe. Važno je da ne ostane sama i da se ne očekuje da se u stanju teške krize sama izbori za pomoć. Bliski ljudi trebaju ostati uz nju, razgovarati mirno, bez osuđivanja i umanjivanja njezinih osjećaja te organizirati odlazak na hitni psihijatrijski prijem, kaže nam psihoterapeutkinja  Tihana Barišić Marunčić.

Ako osoba najavljuje da će sebi nauditi, već je nešto poduzela ili postoji neposredna opasnost za njezin život, potrebno je odmah nazvati Hitnu medicinsku službu na broj 194 ili jedinstveni broj hitnih službi 112. Do dolaska pomoći osobu ne treba ostavljati samu.

– Najvažnija poruka jest da svaka izgovorena suicidalna misao zahtijeva reakciju. Tek liječnik nakon neposrednog razgovora i pregleda može procijeniti ozbiljnost stanja i odlučiti o daljnjem postupanju. Ni zdravstveni djelatnici, ni obitelj, ni prijatelji ne bi smjeli preuzeti rizik i zaključiti da osoba "samo traži pažnju". Kada je nečiji život možda ugrožen, bolje je reagirati i onda kada se naknadno pokaže da neposredne opasnosti nije bilo nego zakasniti kada je pomoć bila najpotrebnija – zaključuje za kraj razgovora. 

image
/Shutterstock

Porast samoubojstava mladih

U Hrvatskoj se već tri desetljeća bilježi pad broja samoubojstava u općoj populaciji, ali noviji podaci pokazuju da je posljednjih godina porastao broj suicida među mladima. Prema podacima Registra samoubojstava Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u 2024. zabilježena su 542 samoubojstva, što je manje nego godinu ranije.

Međutim, u dobnoj skupini od 15 do 19 godina broj slučajeva porastao je s 10 u 2023. na 15 u 2024. godini, dok je među mladima od 20 do 29 godina porastao s 30 na 41.

U razdoblju od 2015. do 2024. evidentirano je 5905 smrtnih slučajeva i 5747 pokušaja samoubojstava, istaknuo je svojedobno Dragan Josipović iz Ministarstva unutarnjih poslova.

"To znači da je u deset godina zabilježeno 13.339 policijskih intervencija vezanih uz suicid", rekao je. Posebno je upozorio na podatak da je u posljednjem desetljeću 74 djece mlađe od 18 godina oduzelo sebi život, a evidentirano je i 546 pokušaja samoubojstava djece.

Najrizičnije skupine su stariji od 65 godina, koji čine 27 posto svih samoubojstava, zatim osobe od 51. do 65. godine s udjelom od 25 posto te one između 36. i 51. godine s 24 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. kolovoz 2026 15:58