Predsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja te član Predsjedništva stranke Mihovil Klarić održali su u ponedjeljak u Šibeniku konferenciju za medije o projektu Vjetroelektrane Dazlina.
Tema je to koju su na istom mjestu otvorili i prije nekoliko mjeseci, no u međuvremenu je objavljen i prijedlog Prostornog plana Šibensko-kninske županije.
- Po njemu se na području županije predviđa izgradnja novih vjetro i solarnih elektrana. Prije otprilike dva mjeseca smo na ovom istom mjestu i pričali smo o potencijalnoj vjetroelektrani Dazlina i utjecaju koji bi imala na lokalno stanovništvo, a novi Prostorni plan baš na tom mjestu previđa gradnju vjetroelektrane. Građani su dali svoje prijedloge i primjedbe, a javna rasprava je zatvorena 23. srpnja. Međutim, tog istog dana izdana je građevinska dozvola za gradnju VE Dazlina. Možemo se s pravom pitati je li ta javna rasprava bila samo predstava za javnost. Mi tražimo poništenje građevinske dozvole zbog niza manjkavosti - kazao je Klarić, otkrivši da će tužba na 14 stranica već napisana.
Nikola Grmoja u uvodnim je rečenicama istaknuo kako je prostor jedna od najvećih vrijednosti koji Hrvatska ima.
- Iz ovog primjera vidimo kako se poneki prema tom prostoru odnose. Zapitao bih se stoje li iza ovog projekta donatori HDZ-a, jer ne želimo dopustiti da oni koji isključivo gledaju svoje privatne ili stranačke interese, na ovakav način trguju hrvatskih prostorom. Postavio bih pitanje i što lokalna zajednica ima od ovakvih projekata, budući da po kilovatu proizvedene električne energije, lokalnoj zajednici ostaje jedna lipa. Je i to vrijedno ovakvog trgovanja najvrijednijim resursom kojeg imamo? - zapitao se Grmoja te nastavio:
- Isto tako, investitori u vjetroelektrane u roku od pet godina vrate svoju početnu investiciju, a svi mi preko računa plaćamo naknadu za obnovljive izvore energije. Ne bih imao ništa protiv toga da mi kao zajednica odvajamo nešto od čega će svi imati koristi, ali vjetroelektrane su strani proizvod, investitori su uglavnom stranci i većina novca odlazi vani.
Posebno je upozorio na pitanje udaljenosti vjetroturbina od naseljenih mjesta. Prema važećem prostornom planu, najmanja udaljenost iznosi 800 metara, no Klarić ističe da je to pravilo doneseno u vrijeme kada su turbine bile znatno niže.
Prije mjesec dana, govoreći o VE Dazlina, Grmoja i Klarić iznijeli su i niz spornih tehničkih detalja.
- Tražimo da se, po uzoru na Njemačku, uvede pravilo prema kojem udaljenost od naselja mora biti deset puta veća od visine turbine. Ako je turbina visoka 200 metara, minimalna udaljenost od naseljenog mjesta mora biti dva kilometra - isticali su.
Također, naglasili su da se područje potencijalne VE Dazlina, prema dokumentaciji investitora, nalazi unutar područja ekološke mreže Natura 2000, odnosno područja posebne zaštite ptica, među kojima su zlatovrana, mali vranac i suri orao. Zatražili su izradu nove neovisne studije utjecaja na okoliš jer je postojeća studija rađena 2022. godine, kada je na području županije radilo sedam vjetroelektrana, dok su u međuvremenu još dvije puštene u rad.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....