Tragovima rimskih legija i tvrdih gradova

To je uvodna rečenica naše reportaže u “Slobodnoj” od ljeta 2002., gdje je prvi put objavljeno epohalno otkriće svjetskoga značenja do kojeg su došli naši znanstvenici, arheolozi, povjesničari i drugi stručnjaci.

Tada su, međutim, od dijela struke i medija bili osporavani s tvrdnjom da nije otkriven nikakav amfiteatar, nego da je riječ o običnome, velikom seoskom gumnu(!). Sada, 11 godina poslije, s novim i starim snagama, krenula je jedna nova, hrvatsko-slovenska znanstvena ekipa u obilazak svih značajnih lokaliteta na rijeci Krki.

Cilj je bio sustavnije znanstveno vrednovanje, daljnje istraživanje i očuvanje golemoga povijesnoga i kulturnog blaga s prostora oko rijeke Krke i NP-a Krka, koji u ovo doba dnevno obilazi osam tisuća posjetitelja. Ekspediciju su činili dr. sc. Dragan Božić iz slovenskog Instituta za arheologiju u Ljubljani, ekonomistica Milena Božić, mr. sc. Ljiljana Zmijanović iz Šibenika, koja o tome upravo dovršava svoj doktorski rad, Josip Petrlić, student ekonomije i povijesti iz Zagreba, i Marin Malenica, voditelj ispostave NP-a Krka, Arheološke zbirke Puljani na gornjoj Krki.

Ostaci aquaeducta

Obišli su već uređeni amfiteatar kod Ivoševaca s vojnim logorom i vježbalištem, koje se upravo iskapa, ostatke samoga grada Burnuma, starohrvatske utvrde Nečven i Trošenj na gornjoj Krki, arheološku zbirku na lokaciji Puljani, te Roški slap i manastir Krka. U svemu, ophod je obuhvatio više od 150 kilometara lokalnim cestama i petnaestak kilometara brodom, uz rijeku i niz nju.

Na Burnumu smo, na vrelu suncu, zatekli ekipu u radu oko vojnog vježbališta. Ondje su bili dr. sc. Miroslav Glavičić, Šime Vučković i Marta Kalebota, Ana Pamuković i Dunja Zbulj, studenti arheologije, te Željko Miletić, profesor na odjelu arheologije Sveučilišta u Zadru. Pokazali su nam sortirane nalaze artefakata iz 1. stoljeća, ondje gdje su vježbali rimski legionari. Vođa ekipe prof. Miletić o tome kaže:

 - Ovdje su, u ovom taboru, stolovale XI. i IV. rimska legija, čuvena Flavia Felix. Kad su otišle iz Burnuma, naselje plemena Liburna u okolici dobilo je status municipija. Ovo je bio veliki vojni kompleks s nizom pomoćnih objekata. Uz njih su i ostaci velikog aquaeducta, dugog gotovo 40 kilometara.

Kapitalan je objekt sam amfiteatar. Za sve ovo otkriveno možemo reći da je svjetskoga značenja. Posebno je zanimljiv otkriveni kampus, vježbalište rimskih legionara koji su se ovdje učili borbenim vještinama i taktičkom ustroju svojih formacija, po čemu su Rimljani bili osobito poznati.

Krenuli smo potom k Oklaju i odatle do utvrde Nečven iz 14. stoljeća, nad lijevom obalom kanjona Krke, gdje su stolovali ogranci velikaških obitelji Šubića i Nelipića.

Ondje na otkapanju i sanaciji kule radi ekipa mladih arheologa iz Zadra. Odatle, s visine puca nezaboravan pogled na zelenu divljinu kanjona Krke, prizor kao u nekoj ovdašnjoj Amazoni.

I na tvrdi grad Trošenj, Trošenju nasuprot. Bili su povezani jer je, prema izvorima, preko Krke postojao drveni “viseći” most, srušen nakon Kandijskoga rata 1647. godine. Namjera je da se izgradi - novi. Poslije posjeta manastiru Krka (Aranđelovac) i njegovim katakombama (pećinama) s ostacima ljudskih kostiju iz ranoga povijesnoga doba, ekspedicija je obišla Arheološki muzej na Puljanima i Roški slap.

PIŠE I SNIMIO JOŠKO ČELAR