Terminal na pogon sunca i mora

Splićani i Zadrani bi uistinu Šibenčanima mogli pozavidjeti na Pomorsko-putničkom terminalu koji bi najdalje do 2015. godine trebao biti dovršen na sadašnjem gatu Vrulje. Terminal će, što je kuriozitet, grijati i hladiti sunce i more. U srijedu je održana prezentacija tog prvonagrađenog, arhitektonsko-urbanističkog rješenja, od ukupno šest pristiglih na javni natječaj, prema kojemu će se do detalja razraditi sadržaji i izgled ovog, po svoj prilici, na ovom dijelu Jadrana, najmodernijeg terminala.

Gradit će se prema rješenjima Pere Puljiza, arhitekta koji već 20 godina živi i radi u Amsterdamu, a koji je višestruko vezan za Krešimirov grad (otac novinar završio Učiteljsku u Šibeniku, sam ima vikendicu u Žaboriću) u čemu, možda, i leži tajna zašto je svojim rješenjem otprve pogodio ‘‘u sridu’’ i iza sebe ostavio brojna renomirana imena iz svijeta arhitekture.

- U svom pristupu referirao sam se prema katedrali, neupitnoj vrijednosti Šibenika, te šibenskim krovovima, a najveću glavobolju su mi stvarala zadana prometna rješenja i postojeći tunel, te parkirališta - kaže Puljiz.

Što je to u svom arhitektonsko-urbanističkom rješenju ponudio Puljiz? Operativno, na 44 tisuće kvadrata, na kojima će se nalaziti terminal, u isto vrijeme moći će pristati kruzer do 260 metara, veliki trajekt od 180 metara, dva broda u linijskoj plovidbi od po 60 metara. Osobito će biti zanimljive vizure 180 metara duge i dva kata visoke zgrade terminala gdje će, uza sve sadržaje - urede, službe potrebne za domaći i međunarodni putnički promet - biti i brojni prateći sadržaji.

Sasvim sigurno da će njezin izgled dojmiti, kako putnike koji u Šibenik dolaze s mora, tako i one koji mu budu prilazili s kopna. Krov je će biti bijel u obliku vala koji se prema kopnu diže, a moru spušta. Fasada će biti klimatski vrlo funkcionalan mozaik stakla i bijelog, po svoj prilici, bračkog kamena. Ako investitor prihvati, bio bi to prvi veći objekt u Dalmaciji, a po svoj prilici i u Hrvatskoj, koji bi za zagrijavanje i hlađenje koristio termalne pumpe uronjene u more. Uza sunčeve kolektore, koji bi se pažljivo ukomponirali u krovnu konstrukciju, terminal bi na taj način osiguravao i do 40 posto svojih energetskih potreba. 

Marijan DŽAMBO/EPEHA
foto: marija mihić / cropix