Zanimljivo je s kakvom se lakoćom pristupa izmjenama Prostornog plana tek što je ugledao svjetlo dana kad one dolaze od “podobnih” predlagača. Vodicama i tamošnjim poduzetnicima hitro se izlazi ususret, što nije dolazilo u obzir kad su bili u pitanju zahtjevi Grada Šibenika, k tome podneseni u postupku donošenja prethodnih promjena PP-a.
Danima su se lomila županijska i šibenska koplja, ukrštali se argumenti za i protiv gradskih prijedloga da se kamenolomu “Kršine” u Dubravi ostavi postojeći status eksploatacijskog polja za arhitektonski kamen, a u lučici Vrnaža u šibenskoj Mandalini planom omogući prenamjena iz komunalne u luku nautičkog turizma. Nije to dolazilo u obzir, iako je doista paradoksalno da se, kako je prosvjedovao šibenski gradonačelnik Ante Županović, u Županiji ponašaju “kao bogovi i ne uvažavaju osnovno pravo svake jedinice lokalne samouprave da upravlja svojim prostorom”.
Župan je smatrao da su na tom području dovoljna dva postojeća kamenoloma i da bi se s trećim narušila tamošnja gospodarska zona Podi ”kažnjavajući” gradsku vlast zbog propusta što tijekom prethodne dvije godine kamenolom “Kršine” nije uvrstila u izmjene i dopune GUP-a Grada. Tako je tvrtka “Batolit”, vlasnik kamenoloma, ostala kratkih rukava, a Grad bez najmanje 40 radnih mjesta, koliko ih je investitor namjeravao otvoriti na Podima, i po svoj prilici bez sadašnjih 30 radnika u kamenolomu. Bez “Kršina” nema ni tvornice, kažu u “Batolitu”. “To nije razlog da se tvornica ne gradi”, tvrdi župan Pauk, “jer ‘Batolit’ ima još dva kamenoloma.”
“Da”, potvrđuju iz ”Batolita”, “ali potencijalna tvornica bazirala se na kamenu iz Kršina, koji je kvalitetniji i neusporedivo bliži Podima.” Vrnaža ostaje komunalna lučica za potrebe domicilnog stanovništva pa prihod ide županijskoj Lučkoj upravi. Da se komercijalizira u nautičku luku, profitirao bi Grad. I što sada? Može li Grad ponovno nominirati svoje želje?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....