Skupi Banj jeftino je iznajmljen

U potresom i tsunamijem oštećenoj nuklearnoj elektrani u Fukushimi došlo je do novog incidenta, drugog u tri dana… U istom tonu svekoliko šibensko novinstvo izvještavalo je proteklih dana o završetku plažnog objekta na Banju.

"Otvaranje Banja još jednom se odgađa. Uporabna dozvola je trebala biti izdana u utorak, pa u srijedu, ali zbog kašnjenja s postavljanjem ograde njezino izdavanje je odgođeno za petak."

Strašno! Stvarno se postavlja pitanje hoćemo li to preživjeti? Šibenik drhti! Dramu koja se prati iz sata u sat dodatno podcrtavaju snimke i fotografije s lica mjesta - gdje vidimo i zabrinutog koncesionara Antona Dobru, kojeg je grad jedva našao na ponovljenom natječaju, svu bi kosu počupao samo da je ima - čiji poduzetnički pothvat, a s njime i cijela naša turistička sezona ovisi o jednoj ogradi. Ili po šibenski - o pašamanu.

A onda je neizvjesnošću izmučeno općinstvo odahnulo - pročelnica Ljiljana Giljanović izdala je uporabnu dozvolu jerbo je podizvođač dao jamstva da će pašaman i postaviti u gabaritima koji stoje u tehničkoj dokumentaciji. Prema tome, najiščekivaniji datum u novijoj povijesti Šibenika - dan nakon kojeg ništa više neće biti isto, Dan D, "the day after" nazovite ga kako hoćete, zgodit će se 10. srpnja.

- U tijeku je ugradnja ugostiteljske opreme kafića i noćnog kluba, piće i ostale potrepštine već su u skladištima, tako da otvaranje možemo najaviti za četvrtak navečer - rekao je za Tris.com. koncesionar plažnog objekta Anton Dobra.

Jednom riječju, šibenski posao stoljeća primakao se svom sretnom, gotovo pa orgazmičkom svršetku. Suma sumarum, Plažni objekt na Banju - plažu ostavimo sa strane, ona nije u tome - koštao je građane grada Šibenika 6,6 milijuna kuna plus PDV, što je nešto više od 8,2 milijuna kuna. Sada je iznajmljen za 17.260 kuna mjesečno - isto plus PDV - što daje sumu od 21.580 kuna mjesečno ili oko 259 tisuća kuna godišnje.

Za 15 godina grad bi uprihodovao - i to pod uvjetom da koncesionar bude redovno plaćao - nešto manje od 3,9 milijuna kuna. Ili oko 40 posto investicije u plažni objekt na Banju. Dakle, cijelu investiciju u plažni objekt na Banju ne bi - i neće - otplatio niti u 30 godina.

Kao takav, plažni objekt na Banju mogao bi studentima Šibenskog veleučilišta poslužiti kao zoran primjer zašto državi - i lokalnoj samoupravi - treba zakonom zabraniti investirati u objekte namijenjene tržištu jer se to uvijek pretvori u bacanje novca u vjetar.

A da i ne govorimo o materijalima upotrijebljenim u njegovu opremu - malo je, kažu upućeni, i privatnih objekata u koje su ugrađeni tako skupocjeni i sofisticirani materijali. Ali i to je pravilo - kad se ne troše svoji novci, uzima se samo najskuplje…

ZDRAVKO PILIĆ
FOTO: NIKŠA STIPANIČEV / CROPIX