Sad je sve u rukama birača

Srećom, gotovo je. Predizborni rat svim sredstvima, od plakata, letaka, plaćenih oglasa, preko sučeljavanja kandidata, do dokumenata koji diskreditiraju stranačke ili nezavisne izborne uzdanice, napokon je ušao u fazu šutnje.

Protiv kandidata koji nam obećavaju poštenje, moral i znanje distribuirale su se optužnice, čak i presude izrečene zbog krađa ili pljačke imovine hrvatskih građana srpske nacionalnosti 1995., a koji su opljačkano ili preprodali ili prefarbali, pa vjeruju da su time sa sebe skinuli krimene i danas smjerno nose izborne liste.

Prokazivali su se, 18 godina poslije, i “krajinski majori” kao kandidati za lokalne dužnosnike, pri čemu se zaboravljalo da su svi akteri oružane pobune koji nisu počinili zločine − odavno abolirani.

Odgovornost za rezultat

U takvom ozračju nije lako biračima. A sad je sve u njihovim rukama. Uključujući i odgovornost za izborni rezultat.
U Šibeniku se sedam kandidata nadmeće za gradonačelnika, cijeli spektar političkih i nezavisnih opcija. Realno je očekivati da će se glavna bitka, najvjerojatnije u drugom krugu, voditi između Željka Burića, kandidata desne koalicije predvođene HDZ-om, i Ante Županovića, kandidata lijeve koalicije na čelu sa SDP-om.

U društvu šest muškaraca samo je jedna žena, Tanja Radić-Lakoš (Loza), koja tek gradi političku karijeru, a čini se i ima što reći. Dio glasova uzet će Emil Guberina i Goran Grguričin (kandidati grupe birača), Slaven Jakelić (Hrvatski laburisti), a valjda ponešto i najmlađi među njima Jurica Burazer (HSP).

HDZ-ov Goran Pauk ima najveće šanse za još jedan mandat šibensko-kninskog župana, a najbliža mu je SDP-ova Anita Bara, koja je agresivnom kampanjom bez sumnje pridobila određen broj birača.

Lozin Ivica Ledenko i HSP-ov Paul Cota nisu debitanti na političkom terenu, ali nemaju stranačku infrastrukturu, bez koje kod nas nije lako do pobjede.

Ovo bi možda mogli biti izbori koji će donijeti promjene barem u nekim sredinama. U tom kontekstu najčešće se spominju Knin i Skradin. U Kninu se HDZ-ovoj Josipi Rimac s najviše izgleda suprotstavlja Dario Šimić, kao kandidat SDP-ove koalicije. Josipa Rimac pokazuje znake zasićenja funkcijom (navodno je pretendirala na odlazak, ako već ne u Europski parlament, makar u Hrvatski Crveni križ kao profesionalna, izvršna direktorica), ali i građani njezinom vladavinom.

To otvara prostor novim licima koja se poistovjećuju s promjenama. Šimić je bivši HDZ-ovac, začudo u krilu SDP-a, ali u kninskom ambijentu ta bi neobična simbioza mogla imati nekog učinka, osobito nakon snažnog lobiranja. Makar je u predvečerje izbora učinjen silovit udar na njegova dogradonačelnika (Nikolu Lončara), pri čemu se zaboravilo kako je i bivši Josipin dogradonačelnik bio itekakav faktor u bivšoj Krajini.

Slično je i sa Skradinom, gdje je HDZ-ov gradonačelnik Nediljko Dujić, demotiviran svojim političkim statusom quo, pokušao sve kako bi učinio korak dalje od te funkcije (župan, dožupan). Glavna konkurencija dolazi mu od Tome Računice, kandidata HNS-a, SDP-a i Loze, kojemu je zamjenik Marko Rajčić, legendarni topnik 113. brigade i sudionik svih ključnih operacija u Domovinskom ratu.

Raspuštanje ogranaka

Murter−Kornati općina su u kojoj je također moguće očekivati da HSS izgubi svoj dosadašnji primat, ponajviše zbog nespretne “intervencije” HDZ-a i raspuštanja njihova tamošnjeg ogranka zbog potpore nezavisnom Željku Jeratu umjesto HSS-u. Po istoj špranci i u Tisnu je raspušten ogranak HSS-a jer se priklonio SDP-ovu načelniku Ivanu Klarinu umjesto HDZ-u.

U tim njihovim “igrama bez granica”, nažalost, uvijek su najveći gubitnici − birači. Ma kako birali, nekako redovito dođe na isto, jer je politika kod nas osobna prilika, a ne rad za opće dobro. A ta spoznaja rezultira sve slabijim odazivom na izbore.

‘Crno na bijelom’ Otkrivali su se zatajeni stanovi, kuće, vikendice, zemljišta, pokretnine i nekretnine kandidata i članova obitelji, dilali se i izvadci iz zemljišnika da sve bude “crno na bijelom”. Ali, gdje je dosad ta “istina” počivala, zašto su dokumenti procurili tek u predizborje i jesu li proslijeđeni i policiji, DORH-u?