Pauk: Novi zakon osiromašuje županije i lokalne sredine

Umjesto da popravi manjkavosti prethodnog, novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama - zasad u Nacrtu o kojem se živo raspravlja u posljednje vrijeme - ide u smjeru centralizacije mjerodavnosti i rasporeda prihoda. Bude li tako od sadašnjih 4,4 milijuna kuna, Šibensko kninskoj županiji ostat će tek 2,6 milijuna isključivo namjenskih sredstava za unaprjeđenje i zaštitu obale - naglasio je župan Goran Pauk na konferenciji za novinare, koju je održao zajedno s dr. Željkom Burićem, gradonačelnikom Šibenika, Damirom Pilipcem, načelnikom općine Tribunj, te suradnicima Jadrankom Fržop, pročelnicom županijskog odjela za pomorstvo i Željkom Dulibićem, ravnateljem Županijske lučke uprave.

O Nacrtu novog Zakona o pomorskom dobru nitko se od njih nije povoljno izrazio, kao što afirmativnih mišljenja nema ni u drugim sredinama uz obalu. Najviše su, kako je istaknuto, oštećeni manji gradovi i općine, koji su potpuno izuzeti od upravljanja pomorskim dobrom, što ovome zakonskom nacrtu zamjeraju i šibenski diskutanti.

Država lokalnim sredinama oduzima čak i naknadu za uporabu pomorskog dobra od brodica upisanih u očevidnik, a drastična razlika u županijskim prihodima od pomorskog dobra sada će se preusmjeriti na nepotrebno birokratiziranje osnivanjem Agencije za pomorsko dobro sa šest podružnica, s djelokrugom rada koji već postoji u ministarstvu i sustavu županijskih odjela - ističe Pauk, uvjeren da se ni jedna državna agencija neće bolje od županija dogovarati s gradovima i općinama o ulaganjima u pomorsko dobro.

Jadranka Fržop naglasila je da bi višestruko jeftinije i učinkovitije bilo proširiti resorno ministarstvo s novim djelatnicima zaduženim za određivanje i upis granica pomorskog dobra, što je usko grlo postojećeg sustava.

- S ovakvim ponašanjem države, proračun grada Šibenika dogodine će biti manji za višemilijunske iznose a s druge strane, osnivanjem agencija nepotrebno se gomila državna administracija - ističe dr. Željko Burić.

Ovaj zakonski prijedlog nazvao je još jednim od načina na koji je Vlada poništila svoje političko opredjeljenje za decentralizacijom države, zajedno s uvođenjem PDV-a na poslovne i stambene prostore u vlasništvu lokalne samouprave i ukidanje prihoda od vodovodnih priključaka.