Grkokatolički biskup prvi put u sto godinama u župi Kričke: Hvala Dželaliji, hvala franjevcima

U svijesti i vizualnoj percepciji naroda drniškog kraja postojale su kao “roge” - mlađi naraštaji ih znaju jedino kao ruševne ostatke crkava čija su dva tornja dominirala krajolikom i “proizvela” spomenuti naziv: ona u Baljcima još ih ima, ona u Kričkama više ne.

Njezini su tornjevi minirani u Domovinskom ratu, dočim je cijela crkva, jednako kao i ona u Baljcima, ponajprije stradala u Drugom svjetskom ratu. Treća iz grkokatoličkog dalmatinskog vikarijata, crkva u Vrlici, potpuno je srušena.

Povijesni izvori govore da je župa Kričke 1870. godine imala 311 vjernika, a župa Baljci 320. U međuvremenu je tim prostorom prohujalo gotovo stoljeće i pol i dva rata; za ratovima su ostale ruševine, ali i tri spomenute povijesne grkokatoličke župe te grkokatolička zajednica u Dalmaciji, rasuta po dalmatinskim gradovima Splitu, Šibeniku, Zadru...

Prvi put u sto godina župu Kričke pohodio je biskup grkokatolički, križevački vladika msgr. Nikola Kekić i hodočasnici, uglavnom sa Žumberka. Malena uzvisina usred Petrova polja uređena je onoliko koliko je to moguće na prostoru kojim dominiraju jedna ruševna crkva, ruševna župna kuća koja je u posljednoj namjeni bila škola, i nikad dovršeni dom kulture.

Vladika Nikola Kekić pred ruševinama grkokatoličke crkve u Kričkama Marija Mihić / CROPIX

Moleben i panihida

Crkva nosi ime Pokrova Presvete Bogorodice, a moleben pred njom vodili su vladika Kekić i povjerenik za grkokatolike Dalmacije protojerej Milan Stipić, no i katolički svećenici.

Najbolji poznavatelj grkokatoličke zajednice na tom prostoru, kojem je upućena i posebna zahvala s improviziranog oltara, mirlovićki je župnik fra Ivan Čupić. Zajedno s njim misu je vodio još jedan rimokatolički svećenik Nikola Samodol, a sudjelovali su stanovnici okolnih sela i stotinjak hodočasnika.

Vladika Kekić rekao je i ovo: - Hvala gradonačelniku Drniša Anti Dželaliji, osobita zahvala braći franjevcima i svima koji su obećali potporu u ideji da se ova crkva obnovi. To je naša namjera, a ovisit će o sredstvima s kojima biskupija bude raspolagala.

Pred ostacima crkve moleben je služena na čast Presvete Bogorodice, a na grobovima tamošnjih svećenika - mučenika i župljana, panihida za njihove duše. U Kričkama su se rodili poznati hrvatski književnici Jovan Hranilović i Mihovil Nikolić, obojica djeca grčkokatoličkih svećenika iz te župe.

Posljednji grkokatolički župnik u Dalmaciji bio je i danas u narodu poznati pop Janko Heraković, a njegovo je sjedište bilo upravo u Kričkama.