Voditelj Savjeta Mosta za zdravstvo dr. Ivan Bekavac zatražio je od Grada Šibenika, Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) hitnu sanaciju i reaktivaciju zapuštenog helidroma na otoku Zlarinu. Ova infrastruktura, namijenjena hitnom medicinskom prijevozu otočana, već je godinama izvan funkcije i pretvorena je u ilegalno odlagalište građevinskog i krupnog otpada.
Zbog nemogućnosti korištenja službenog helidroma, interventni helikopter hitne medicinske službe ovog je ljeta u najmanje tri navrata bio prisiljen slijetati izravno na lokalnu plažu, što je zahtijevalo hitno uklanjanje kupača i hitno osiguravanje terena. „Oko nas je hrpa smeća, dok se u kriznim situacijama helikopter mora spuštati među ljude na plažu. To je stanje koje je apsolutno neprihvatljivo”, upozorio je dr. Bekavac na samoj lokaciji.
Problem s ugovorom i povratak otpada
Zemljište za helidrom ustupljeno je Gradu Šibeniku od strane zlarinske župe na rok od 20 godina, no ugovorna obveza istekla je 2023. godine. Šibenska biskupija još je tada apelirala na gradsku upravu upozoravajući na nastanak ilegalnog deponija. Iako iz Grada Šibenika tvrde da su s lokacije u međuvremenu uklonili 18 kubičnih metara otpada, na terenu je vidljivo da se smeće tamo i dalje neovlašteno dovozi.
Dr. Bekavac smatra apsurdnim prijedloge o traženju novih parcela i ponovnom trošenju javnog novca za izgradnju novog objekta prije nego što se detaljno analizira i očisti već izgrađeni prostor koji su građani već jednom platili.
Otvaranje pitanja o učinkovitosti HHMS-a
Ovaj slučaj otvorio je i širu raspravu o učinkovitosti Helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) u Hrvatskoj. Sustav koji obuhvaća četiri baze ugovoren je na sedam godina, a njegova vrijednost iznosi 62,5 milijuna eura s PDV-om. Iako je služba započela s radom krajem ožujka 2024. godine, Mostov savjet za zdravstvo upozorava na nepovoljan omjer obavljenih zadataka.
Službene statistike za travanj i svibanj pokazuju da su od ukupno 394 helikopterska polaska, čak 297 bile sekundarne intervencije (preuzimanje pacijenata od zemaljskih timova), 38 međubolnički prijevozi, dok je tek 59 intervencija bilo primarnog karaktera – odnosno odlazak tima izravno na mjesto nesreće.
Savjet Mosta za zdravstvo inzistira na hitnom utvrđivanju odgovornosti za propadanje zlarinske infrastrukture, traži javno predstavljanje registra i sigurnosnog statusa svih sletnih mjesta u državi te zahtijeva prelazak na znatno učinkovitiji model s većim brojem primarnih helikopterskih intervencija, za što su sigurni i čisti helidromi osnovni preduvjet.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....