StoryEditor
Dalmacijastajala je tamo skoro sto godina

Senzacionalno otkriće na Silbi: obnavljali crkvu pa našli 'vremensku kapsulu' iz 1922. i misterioznu poruku

Piše Ana Vučetić Škrbić
28. studenog 2019. - 09:46
‘Spomenica’ s potpisima sastavljača

Pažljivo pohranjena u staklenoj bočici marke “Diana”, začepljena plutom i zaštićena voskom, skoro stotinu godina stajala je u zidu crkve Gospe od Karmena na otoku Silbi i čekala da je netko pronađe.

Vremenska kapsula, ostavljena davne 1922. godine u opekom zazidanoj niši prozorčića kapele sv. Antuna Padovanskog, preživjela je u tom zidu sve kraljeve, diktatore, predsjednike država i mjesnih zajednica od Kraljevine Italije do Europske unije, jedan veliki i jedan manji rat, barem dvije velike gospodarske krize i netaknuta dočekala 16. 11. 2019 godine.

Te kišne subote, provodeći konzervatorska istraživanja na silbenskom Mostiru, Eugen Motušić, arheolog i povjesničar umjetnosti te predsjednik Društva za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Silbe, zidarskim je čekićem razgrnuo zid na sjevernoj strani kapele i ugledao bočicu. I nakon 97 godina savršeno očuvana vremenska kapsula, sa sadržajem koji će svakog istraživača ostaviti bez dana: na papiru plavom tintom ispisana „Spomenica“, jedna papirnata moneta Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od 25 para, tiskana 21. ožujka 1921. godine i jedna zamotana cigareta - španjulet! Jer što može bolje opisati duh jednog vremena. Nakon dokumentiranja pronalaska, na licu mjesta ju je otvorio Sven Moro i pažljivo izvadio njezin sadržaj bez oštećivanja bočice i malte u koju je bila utisnuta.

Sretni ko mala dica

- Nismo mogli vjerovati kad smo je ugledali i izvadili ono što je bilo unutra, bili smo sretni ko mala dica - prepričava nam Eugen, još uvijek pod dojmom staklene bočice koju je pronašao prije deset dana.

- Iznimno je rijetko naići na ovako nešto u konzervatorskim poslovima. Zna se naći novčić, ali vremenska kapsula baš i ne. Jer crkve i palače češće se obnavljaju pa ovako vrijedni nalazi rijetko dočekaju naše vrijeme. A oni koji su dio svog vremena tako brižljivo i duhovito sačuvali za buduće generacije na otoku na sve su mislili. Čak i na španjulet. Boca je bila začepljena plutom koji je od utjecaja vlage bio zaštićen voštanim pečatom - govori nam Eugen, koji nakon pronalaska kapsule nije popušio 97 godina stari španjulet, ali je o njemu obavijestio kolege u nadležnom Konzervatorskom odjelu u Zadru, koji i ove godine nadgleda radove na novoj obnovi crkve koju provodi Zadarska nadbiskupija, a financira Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Radost pronalaska u crkvi podijelio je s članovima „Društva“ Anom Lukin, Zdravkom Lukin i Renatom Lukin, te Ivanom Lazarin i Stipom Lazarin.

U spomenici koju su pronašli u kapsuli piše sve o obnovi crkve, tko ju je platio i tko je na njoj radio. Piše i kako se u to vrijeme Silba nalazila pod talijanskom okupacijom te kako čekaju pripojenje Kraljevstvu Hrvata, Srba i Slovenaca. Njih trojica koja su potpisala “Spomenicu” - Špiro Lazarin, Zamarija Marinić i Frano Gaspić - na kraju, u post scriptumu, obraćaju se onome tko pronađe njihovo pismo iz 19. 6.1922. godine i mole da “im radiotelegrafira ili areoplanom javi dan pronalaska”.

Kako nam otkriva Eugen, raspitivanjem kod starijih Silbenjana i pregledom arhivskih spisa utvrdili su kako su trojica sastavljača ove opsežne poruke budućim naraštajima bila članovi ravnateljstva „Potrošno – Obrtne Zadruge u Silbi“ – jedine civilne organizacije koja je u to vrijeme predstavljala selo.Špiro Lazarin u to je vrijeme bio njezin ravnatelj, a po pripojenju otoka Kraljevini SHS bio je dugogodišnji načelnik Općine Silba. Frano Gašpić, koji je napisao pronađenu „Spomenicu“ i duhoviti post scriptum, bio je prethodnik i nasljednik Špira Lazarina na funkciji ravnatelja „Zadruge“, a tada njegov zamjenik. Zamarija Marinić je bio dugogodišnji član Uprave i Nadzornog odbora. Kako je nekadašnja franjevačka crkva Gospe od Karmena od 1878. godine, zahvaljujući darovnici obitelji Pulina, bila u vlasništvu Općine Silba, oni su u vrijeme talijanske okupacije kao najistaknutiji predstavnici sela sastavili „Spomenicu“, brižno je pohranili.

Nekoliko etapa obnove

Nakon obnove o trošku Jurja Barbića, crkvu je 10. 7. 1922. svečano blagoslovio tada umirovljeni zadarski nadbiskup, Olibljanin mons. Vinko Pulišić, a prema Kronici župe Silba misu je uz nadbiskupa slavio župnik don Hinko (Riko) Brnetić te brojni svećenici.

Na njezinoj se obnovi radilo u nekoliko etapa. Ovogodišnji radovi na crkvi obuhvaćaju ožbukavanje njezine unutrašnjosti i prvu fazu elektrifikacije koju financira Grad Zadar. Jednom kad obnova završi, crkva Gospe od Karmena će, osim sakralne funkcije, imati i namjenu stalne izložbe sakralne baštine otoka Silbe.

- Svoje mjesto u postavu naći će i vremenska kapsula naših pradjedova koja će se prezentirati na svojoj poziciji u niši. Prema naputku gospodina Igora Miletića, pročelnika Konzervatorskog odjela u Zadru, nakon dovršetka tekuće obnove crkve postavit će se nova vremenska kapsula. Bit će to godine 2022. - poručuje Eugen Motušić i šalje pozdrav svim potomcima onih koje spominje „Spomenica“.

Očuvanje škoja

Društvo za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Silbe djeluje već 40 godina, aktivno radeći na očuvanju i promociji svog škoja, jednog od najudaljenijih u zadarskom arhipelagu.

- Trenutačno nas ima 70-ak svih struka, od prirodnjaka do kulturnjaka, tako da pokrivamo sve aspekte baštine na otoku. U zadnje vrijeme više smo se okrenuli ovoj kulturnoj baštini jer je u potrebi. I crkva od Karmena je dio te priče i zato nam ovaj pronalazak toliko puno znači - kaže Motušić.

Prijepis 'Spomenice'

'Ova crkva Gospe od Karmena, nazvana Mostir, bila je preradjena (restaurirana) u mjesecu svibnju i lipnju 1922. godine. Troškove popravka i uresa platio je gosp. Zorzi (Juraj) Barbić rodom iz Silbe a nastanjen (izseljen) u gradu Baradero, republika Argentina (Amerika). Župnikovao je tada u Silbi Don Hinko Brnetić iz Silbe, gradjevni poduzetnik je bio Viktor Spinelli, rodom iz Italije, a nadgledao je radnju Špiro Lazarin iz Silbe. Radili su mjesni zidari Ante Gašparov i Marijan Vukasović. Naše se je mjesto u to doba još nalazilo pod talijanskom okupacijom a očekivala se je evakuacija i pripojenje kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca.
Ovu spomen sastavljamo mi potpisani Špiro Lazarin, Zamarija Marinić i Frano Gaspić.

Silba dne 19 lipnja 1922.

Špiro Lazarin

Zamarija Marinić

F. Gaspić

P.S. Molimo tko nadje ovo pismo, da nam radiotelegrafira ili areoplanom javi dan pronalaska.'

 

Izdvojeno

06. kolovoz 2020 18:44