Pompozno najavljivani projekt sanacije prijetećih omiških stijena nikako da zaživi. Elaborat je gotov, planina uslikana, a opasno kamenje označeno crvenim flomasterom. No, s papira nikako da se prijeđe na djela. Zima samo što nije, a milijuni obećanih kuna i dalje skupljaju prašinu u sefu Fonda za zaštitu okoliša.
Ivan Škaričić, bivši omiški gradonačelnik za čijeg su 18-godišnjeg mandata Omišani stalno slušali o sanaciji stijena kao prioritetnom poslu, zabrinuo se da nije što slučajno pošlo u krivome smjeru, jer, kazao je kolegama vijećnicima na zadnjoj sjednici gradskoga parlamenta, pješčani sat ozbiljno curi i krajnji je trenutak da Grad raspiše natječaj za izvođača radova.
− Sve mi miriše na to da će projekt sanacije stijena, u koji smo uložili puno novca i vremena, biti zaustavljen. Baš me zanima što nova vlast radi po tom pitanju, jer mi se čini da ovi iz Fonda za zaštitu okoliša jedva čekaju da se projekt ne realizira. Tako bi sačuvali veliki novac koji nam prema ugovoru moraju dati − izjavio je Škaričić. Njegov nasljednik u gradonačelničkoj fotelji nije se, međutim, previše uznemirio. Dapače, Ivan Kovačić kao da je jedva čekao ovakav Škaričićev upit. − Ništa se vi ne brinite, projekt se nastavlja − uzvratio je Kovačić.
Škaričić upozorava
− Samo vas upozoravam, da se ne dogodi tragedija. Vrijeme leti, 15. listopada zadnji je rok da se raspiše natječaj. Mi smo stvar doveli do kraja i ne znam što se sada čeka. Čujem da ste bili u Zagrebu na sastanku u Fondu, pa me baš zanima o čemu ste tamo razgovarali − nastavio je Škaričić. − Istina je da smo bili u Zagrebu, ali nije istina da ste doveli projekt do kraja. Dapače, doveli ste ga samo do pola. Točnije, platili ste milijun i dvjesto tisuća kuna za glavni projekt sanacije, koji problem opasnih stijena tek polovično rješava − jedva je dočekao odgovoriti Kovačić.
− Kako to mislite? − Lijepo − u priču se ubacio Neven Lelas, vijećnik Kovačićeve Nezavisne liste i gradonačelnikov savjetnik − projekt koji ste masno platili pokriva samo pola planine, odnosi se na stijensku masu do 90 metara visine. Što će se dogoditi s opasnim stijenama iznad 90 metara, pitanje je kojim se vaš elaborat uopće ne bavi. Isto tako, nemamo ni kvalitetnu snimku stijenske mase. − Nevene, ti moraš znati, a tebi govorim jer si mi bio đak (Škaričić je prije dolaska na gradonačelničku dužnost radio kao nastavnik povijesti), da smo se jako potrudili osigurati i tih 90 metara.
Ono iznad, na žalost, nismo mogli. No, nemojte sada da zbog toga čitava stvar propadne. Što ako se, nedajbože, sruši stijena unutar tih 90 metara, ne bih vam volio biti u koži. − A što ako se sruši stijena iznad tih 90 metara?! − uskočio je Kovačić. Time je rasprava možda i završila, ali nije članak. Stijene, naime, i dalje prijete Omišanima. A jedini čovjek koji dokazano zna kako ih sanirati zgrozio se kad je čuo koliko je novca potrošeno na rješenje koje se rješenjem i ne može zvati.
Od cifre boli glava
− Izraz “polovična sanacija” ne postoji. Ili je nešto sanirano ili nije. Kad čujem cifre koje se spominju, glava me zaboli. Za pola tog iznosa ja bih cijeli grad opasao čeličnim sajlama, svaki bih kamenčić osigurao, a ne samo tih smiješnih 90 metara u masivu koji nerijetko ide i preko 200 metara − govori Ivica Matković, glasoviti alpinist koji svaki omiški kamen u dušu poznaje. Priču o 90-metarskoj sanaciji ne želi ni komentirati.
I mala djeca, veli Matković, znaju da kamen koji pada s veće visine ima veću snagu pri dodiru s tlom. − Osobno sam markirao mnoge opasne stijene koje se nalaze iznad tih 90 metara. Nije mi jasno čemu izmišljanje tople vode, sve se zna, sve su opasnosti locirane i treba se što prije dati na posao, jer ovo što sam do sada radio bilo je kao da lijepite flaster na ranu čovjeku kojemu je potrebna hitna operacija − zaključuje Matković.
Pet godina•• Splitska tvrtka “Conex ST” izradila je glavni projekt sanacije omiških stijena po cijeni od 1.200.000 kuna. Sljedeća faza trebao je biti natječaj za izvođača radova, a posao sanacije, ugrubo je procijenjeno, trajao bi barem pet godina. Fond za zaštitu okoliša obvezao se, još za mandata premijerke Jadranke Kosor, dati za sanaciju ukupno 50 milijuna kuna u redovitim godišnjim ratama, no do sada na ušću Cetine nitko ni lipe nije vidio. |