SAMO U NAS ‘Agava’ u plusu sedam milijuna kuna, a vjerovnici kratkih rukava

Najveći preokret među 92.965 obrtnika

List navodi kako je od 92.965 obrtnika u Hrvatskoj, najveći preokret postigla “Agava”, u vlasništvu Maje Mihaljević, rođene Begić, koja je 2009. bila u gubitku od 839 tisuća kuna, a prošlu godinu je završila u plusu od sedam milijuna kuna.

Prigodom iznošenja podataka zanemarene su sumnjive rabote koje su “Agavu” dovele u sudnicu. Nakon objave podataka, reagirao je Marko Zelić, jedan od obrtnika koji je sudskim putem zatražio od “Agave” naplatu milijunskog iznosa za obavljene zanatske radove.

Podastro je dokumentaciju prema kojoj je vidljivo kako je “Agava” prodala “Tommyju” prizemlje zgrade i utržak pridodala dobiti za prošlu godinu.

Ništa ne bi bilo sporno da nekretnina nije bila opterećena zabranom raspolaganja i otuđenja, koju je izrekao Županijski sud u Splitu, a koju je, prema dokumentaciji koju je dostavio Zelić, ignorirao Općinski sud u Makarskoj.

Još dok je bio ministar gospodarstva, Damira Polančeca se prozivalo da se umiješao u pravomoćno sudsko rješenje o zabrani raspolaganja, opterećenja i otuđenja zgrade “Agava”, zabilježeno i u zemljišniku, nakon čega je “Magma” dobila minimalne tehničke uvjete i u “Agavi” otvorila trgovinu “Turbo limač”.

Nezakonitu prodaju prizemlja “Tommyju”, u kojoj već dvije godine ima otvorenu samoposlugu, omogućio je Općinski sud u Makarskoj kada je proveo ugovor o kupoprodaji nekretnine “Agava” od 23. prosinca 2010. i uknjižio “Tommyja”.

Općinski sud je pritom ignorirao prethodno upisanu zabranu otuđenja, opterećenja i raspolaganja tim objektom prema rješenju Županijskog suda u Splitu pod brojem Ikio-83/08 od 8. rujna 2008. godine.

Općinski sud u Makarskoj zanemaruje i odluku Vijeća Županijskog suda, kada je odbio žalbu vlasnice obrta Maje Begić-Mihaljević (Kv-752/08) na izrečenu mjeru zabilježbe spora u vlasničkim knjigama.

Time je više stečajnih vjerovnika izgubilo priliku naplatiti svoja stečajna potraživanja, pa je ovo zapravo više priča o neefikasnosti pravosuđa, a manje o spretnosti dužnika u izbjegavanju plaćanja dugova. Navode se tvrtke koje su tužile “Agavu” d.o.o., a to su “Maryn company”, obrt “Dajaković”, “Bagarić alati”, limarsko-bravarska radionica “Zelić”, “Iskopi secon”, “Tonix” i “Medak”, koje su ujedno od suda zatražile stavljanje “plombe” na zgradu “Agava”.

Sa svim spomenutim poduzetnicima, glavni izvođač radova na zgradi - “Herus građenje” iz Zagreba - sklopio je ugovor kao podizvođačima radova. Za materijal i ruke nisu plaćeni, a “Herus” je propala tvrtka, brisana iz sudskog registra. Stečaj nad poduzećem je završen, a imovine nema da bi se naplatili.

Ostala je “Agava”, koja je u međuvremenu prodana “Tommyju”, i to zahvaljujući Općinskom sudu u Makarskoj. Tjednik Lider navodi da nije lako utvrditi ni kojem je “Tommyju” “Agava” prodana, budući da je registrirano čak pet “Tommyja” d.o.o. različitih OIB-a.

Nadalje, tjednik u priču uvlači sutkinju Općinskog suda Barbaru Mendeš, rođenu Begić i sestru Maje Mihaljević-Begić, čiji je otac Blago Begić, nekadašnji direktor “Amfore”, pokrenuo posao i namaknuo novac.

Upitno je također kako je moguće da su Splitska banka i HBOR odobrili turistički kredit s povlaštenim kamatama na iznos od 1,88 milijuna eura Maji Begić, vlasnici obrta “Agava”, prije negoli je dobila građevinsku dozvolu i prije negoli je stekla pravo građenja.

Kamate su bile subvencionirane za gradnju hotela, koju je država poticala. Ugovor o kreditu sklopljen je istodobno kada je izdana građevinska dozvola, ne za hotel, nego za poslovno-stambenu zgradu, koja se sastoji od podruma, garaže, suterena, poslovnog prostora, prizemlja, prvog i drugog kata s osam stanova, ukupno 2698 četvornih metara.

Kreditnim je novcem spornim cesijama i uputama te plaćanjem izvjesnih radova prije izvršenja, onemogućeno podmirivanje stvarno izvršenih radova, zbog čega je slučaj “Agava” pred sudom.