- Tražimo da se bez daljnjeg odgađanja u proračunu za 2027. godinu osiguraju sredstva za dodatni stalni, rezervni tim hitne medicinske pomoći na svakom naseljenom otoku i u ruralnim sredinama, kako bi pomoć bila dostupna kada je postojeći tim angažiran na drugoj intervenciji. Kada tim izađe, hitna ne smije ostati prazna. Broj stanovnika ne smije odlučivati o tome hoće li pomoć biti dostupna. Svaki građanin, i na otoku i u ruralnoj sredini, zaslužuje Ustavom zajamčenu zdravstvenu skrb. Svjesni smo kadrovskih i organizacijskih izazova, ali država mora osigurati financijske i kadrovske preduvjete za takvu organizaciju- kaže gradonačenica Supetra i SDP-ova saborska zastupnica Ivana Marković.
Njezina reakcija stiže nakon što je Ministarstvo zdravstva odgovorilo na zajedničku saborsku inicijativu za reorganizaciju hitne medicinske skrbi na hrvatskim otocima, koju su uz SDP-ove potpisali i drugi oporbeni zastupnici. Stigao je i odgovor na njezino zasebno zastupničko pitanje o dostupnosti otočne hitne i prijedlogu pilot-projekta na Braču. Nezadovoljna odgovorima, Marković najavljuje da će sredstva za rezervne timove tražiti amandmanom na državni proračun.
Povod inicijativi bili su slučajevi na Lastovu i u Supetru, koji su otvorili pitanje dostupnosti pomoći kada je lokalni tim zauzet ili je prijevoz do bolnice otežan. U ožujku 2025. preminuo je 26-godišnji pacijent s Lastova, čiji je prijevoz do dubrovačke bolnice u lošim vremenskim uvjetima trajao više od osam sati.
U noći s 5. na 6. rujna 2026. u Supetru se 38-godišnja žena srušila pred zaključanim vratima ispostave hitne pomoći. Dežurni tim bio je na drugoj intervenciji, a do njegova dolaska pokušavali su je oživljavati građani prema telefonskim uputama hitne službe.
Ministarstvo u odgovorima priznaje organizacijske i kadrovske izazove te se poziva na planiranu reorganizaciju hitne medicine od 2026. do 2029. godine. Međutim, ne preuzima obvezu stalne prisutnosti dodatnog osoblja u svakoj otočnoj ambulanti, a prijedlog pilot-projekta na Braču ostavlja za razmatranje u okviru analize potreba Splitsko-dalmatinske županije. Za Marković time ostaje otvoreno ključno pitanje: tko će pomoći pacijentu kada je lokalni tim već na drugoj intervenciji?
– Za umirivanje koalicijskih partnera iz DP-a i njihove ideološke teme u proračunu ima novca, a za spašavanje života građana na otocima i u ruralnim sredinama nema. To ne mogu prihvatiti. Ovaj će proračun pokazati što je premijeru važnije: održavanje parlamentarne većine ili životi građana. Ministarstvo je pobrojilo mjere koje možda mogu poboljšati organizaciju sustava, ali nijedna ne odgovara na osnovno pitanje: tko će pomoći čovjeku na otoku kada je jedini raspoloživi tim hitne već na intervenciji ili prevozi pacijenta? Nema konkretnih rokova ni konkretnih sredstava. Dobili smo skup lijepih želja, a temeljni problem ostaje neriješen – govori Marković.
Ministarstvo zdravstva ne predviđa stalnu prisutnost dodatnog medicinskog osoblja u svim otočnim ambulantama. Potrebe će se, kako je odgovorila ministrica, procjenjivati prema opterećenju i izoliranosti pojedinog otoka, a pomoć osiguravati upućivanjem najbližeg raspoloživog tima.
– Na životnim smo primjerima vidjeli što se događa: tim izađe, vrata ostanu zatvorena, a ljudi su prepušteni sami sebi ili ih oživljavaju prolaznici. Ostale mjere koje ministrica najavljuje mogu se razrađivati, ali uz jasne rokove. Mi ih ponovno nismo dobili. Moj je dojam da su ovom reformom htjeli preduhitriti HUBOL i smiriti javnost nakon nedavnih slučajeva. Razumijem da je reorganizacija složen posao koji se mora provoditi u koracima, ali ne vidim konkretne rokove ni sredstva – poručuje Marković, govoreći o prijedlogu reorganizacije hitne medicine koji je ministrica Irena Hrstić predstavila 27. listopada na sjednici saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku.
HUBOL je s 12 partnerskih organizacija svoj model reforme izradio tijekom 2025., a početkom ove godine zatražio njegovo predstavljanje na tematskoj sjednici Odbora. Ministarstvo je zaseban prijedlog za razdoblje od 2026. do 2029. pripremilo kroz svoju radnu skupinu, pa su na sjednici predstavljena oba modela. Marković kaže da cjelovit dokument Ministarstva nije vidjela te da ga je pokušala pronaći na portalu e-Savjetovanja, ali bez uspjeha.
– Godinama, još s lokalne razine, govorim o potrebi novih modela stipendiranja, a oni to tek sada najavljuju u reformi. Moraju li proći godine, izgubljeni životi i slučajevi od Lastova do Brača da bi napokon priznali da postoje kadrovski i organizacijski problemi? Nažalost, ovo postane tema tek kada se nešto dogodi. Zato treba nastaviti pratiti što je napravljeno i pitati zašto nešto nije napravljeno, prije nego što ponovno bude ugrožen ili izgubljen nečiji život – pita Marković.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....