Zadar visoko podignuo ljestvicu domaćinstva na Danima hrvatskih luka: željeznica ključ punog razvoja Gaženice!

U Zadru su održani "Dani hrvatskih luka 2026.", nacionalna konferencija koja je okupila predstavnike hrvatskih lučkih uprava, stručnjake iz pomorskog sektora, donositelje odluka i investitore. Domaćin drugog izdanja bila je Lučka uprava Zadar, koja je ispunila glavni cilj konferencije – promociju važnosti hrvatskih luka za nacionalno i regionalno gospodarstvo, predstavljanje inovacija i novih projekata u lučkoj industriji, te stvaranje platforme za razmjenu znanja i iskustava među sudionicima. Konferencija u hotelu "Hyatt Regency" trajala je dva dana i uključivala je niz panela, prezentacija te rasprava, s naglaskom na budući razvoj i modernizaciju hrvatskih luka, uz sudjelovanje domaćih i međunarodnih stručnjaka iz sektora, kao i potencijalnih investitora i poslovnih partnera.

Uz domaćina, ravnatelja Lučke uprave Zadar Željka Kneževića, Dane hrvatskih luka pozdravio je župan Zadarske županije Josip Bilaver, gradonačelnik Zadra Šime Erlić, ravnateljica Uprave pomorstva u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Nina Perko i pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru Luka Grbić. 

Župan Bilaver, koji je kao državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture sudjelovao u realizaciji važnih razvojnih projekata u hrvatskim lukama, kazao je: 

– Imao sam čast raditi sa svima vama više od osam godina u razvoju naših luka, županijskih i državnih luka i morskih puteva, a puno smo radili i na željeznici i cestama, i sve to znači jednu veliku logistiku. Hrvatska kao pomorska zemlja, dijelom i u srednjoj Europi, dijelom i sredozemna zemlja, mora koristiti jednu od najvažnijih stvari koje ima, a to su luke i Jadransko more, što su i najkraća vrata za ulazak prema Europi. Možemo se pohvaliti da smo kao država povukli sve što se moglo što se tiče europskih sredstava, ali ne treba zanemariti ni nacionalna sredstva, koja su narasla više od 20 puta u odnosu na razdoblje prije 2016. godine. Idemo na rekordna ulaganja, za što treba zahvaliti Vladi RH. Renesansa na našoj obali vidljiva je, ali važna su ulaganja i u unutarnjim plovnim putevima, od Vukovara do Siska, jer smo mi i podunavska zemlja. U kontekstu međunarodnih događaja, vidimo koliko su važne luke. Sad je veliki akcent na razvoju željeznice, što će biti najveći i najteži zalogaj, ali bez snažnog razvoja željeznice nema ni snažnog razvoja naših luka. 

Prvi u nizu panela, "Strateški razvoj hrvatskih luka", okupio je kao paneliste ravnatelje obalnih lučkih uprava: Vice Mihanović, Lučka uprava Split, Denis Vukorepa, Lučka uprava Rijeka, Tomislav Batur, Lučka uprava Ploče, Željko Knežević, Lučka uprava Zadar, i Paško Dželalija, Lučka uprava Šibenik. Oni su razgovarali o tome koji su ključni razvojni prioriteti hrvatskih luka u sljedećem desetljeću, kako uskladiti nacionalne strategije s europskim prometnim i logističkim politikama, koja je uloga luka u jačanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, a koji su izazovi financiranja, prostornog razvoja i operativne učinkovitosti.

Željko Knežević pojasnio je zbog čega teretna luka u Zadru dobiva novoga koncesionara i zašto su važna ulaganja koja su izostala. "Ono što se od novoga koncesionara očekuje da namjerava napraviti jamči nam razvoj za idućih 30 godina", kazao je Knežević. Vice Mihanović objasnio je specifičnosti, ali i mogućnosti splitske luke koja se nalazi u samom središtu grada, te je znatno povećala teretni prostor, a njezina će uspješna budućnost ovisiti o novim razvojnim planovima. Denis Vukorepa predstavio je kratkim filmom najveći razvojni projekt u povijesti riječke luke "Rijeka Gateway", pri čemu je istaknuo sudjelovanje Josipa Bilavera kao jednoga od, kazao je, najuspješnijih državnih tajnika u Ministarstvu mora. "Riječka luka ide dalje, imamo spremnih projekata za 200 milijuna eura investicija, od čega za njih 150 imamo građevinske dozvole. U idućih deset godina postat ćemo prva kontejnerska luka na Jadranu i svrstat ćemo se među prvih deset kontejnerskih luka u Europi", naglasio je.

"Luka Ploče i dalje je glavna luka za susjednu BiH, a njezin razvoj ovisi o brzini izgradnje cestovnog koridora kroz BiH. Iako su glavni korisnici luke Ploče Željezara i Koksara posustali s proizvodnjom, ne stajemo zbog toga. U zadnjih 15 godina imali smo veliki investicijski iskorak, uloženo je više od 250 milijuna eura. Novi razvojni projekti bit će usklađeni s novom strategijom EU komisije oslonjenom na inovativnost, održivost, sigurnost i zaštitu luka", podvukao je Tomislav Batur.

Paško Dželalija sa zadovoljstvom je utvrdio kako je putnički terminal Luke Šibenik gotov i čeka se uporabna dozvola. Iskoristio je prigodu da pozove sve zainteresirane gospodarske subjekte koji misle da mogu poslovati u luci da se jave. Trenutno je u tijeku iskazivanje interesa, a natječaj će uslijediti uskoro. "Od budućih koncesionara očekujem da dokažu da Šibenik zaslužuje luku. Trenutno se prolazi pored nje kao da je nema. Očekujem snažan razvoj i povratak šibenske luke tamo gdje je bila i gdje zaslužuje biti", istaknuo je.

Panel "Kruzing industrija i upravljanje putničkim tokovima" obuhvatio je niz tema o rastu kruzing industrije i njezinu utjecaju na luke i gradove, upravljanju putničkim tokovima kao ključem održivosti destinacija, balansom između ekonomskih koristi i zaštite prostora i suradnji luka, gradova i operatera u planiranju dolazaka. U razgovorima su sudjelovali panelisti: Igor Odak iz putničke i pomorske agencije MSC Krstarenja d.o.o., Mario Marčinko iz društva Applicon Tours, Josip Mladina, pomorski kapetan i profesionalni Master Mariner Carnival Cruise line, Dragan Šimac iz društva Analitix.AI, Aziz Güngör iz Global Ports Holdinga i Ervin Pajić, kapetan i profesionalni Master Mariner.

"Dobra suradnja zapovjednika kruzera s upraviteljima luka od ključne je važnosti za normalno funkcioniranje kružnih putovanja, a lučke usluge u hrvatskim lukama su vrhunske. Također je u lukama važna dobra transportna organiziranost, kako bi gosti bili brzo i sigurno prebačeni na željena odredišta i izlete", kazao je među ostalim zapovjednik kruzera Mladina.

Opasnosti od zagađenja luka s ispuštanjem otpadnih voda s kruzera praktično ne postoji. Pravila su toliko stroga, a tehnologije toliko razvijene da takvog utjecaja nema. Sva pročišćena otpadna voda s broda na kraju složenog i vrlo skupog sustava filtracija bude potpuno bistra i kao takva se ispušta nesmetano u more, najmanje 12 milja od obale, odgovorili su zapovjednici kruzera na jedno od zanimljivih pitanja iz publike.

Na panelu "Pomorsko povezivanje gradova i luka za održivu mobilnost i razvoj obale" raspravljali su panelisti: Robert Josip Manestar, stručnjak u turizmu i sportskom menadžmentu, Izabela Linčić Mužić, pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije, Robert Blažinović, predsjednik Uprave "Jadrolinije", Mario Kružić, ravnatelj Županijske lučke uprave Crikvenica, Joško Šupe iz Lučke uprave Šibenik i Ivan Malik, član uprave TP Line d.o.o. Teme su bile: pomorski promet kao temelj održive mobilnosti obalnih gradova i otoka, povezivanje luka, lokalnih zajednica i prijevoznika u funkcionalnu mrežu, dostupnost otoka i primjeri dobre prakse iz svakodnevne operativne realnosti.

Krešimir Brckan, direktor Ekonerg Konzalting d.o.o., Renato Oblak, ravnatelj Županijske lučke uprave Rabac, Saša Radulić, Odašiljači i veze d.o.o., Mario Špadina, izvršni direktor i suosnivač SeaCrasa, Darko Plećaš, rukovoditelj odjela za digitalizaciju Lučke uprave Ploče, te Josip Rukavina, osnivač i direktor Vectrina d.o.o., održali su panel "Digitalizacija, OPAS sustavi i pametne luke". Teme su bile digitalna transformacija luka kao preduvjet modernog upravljanja, uloga OPAS sustava u planiranju, sigurnosti i učinkovitosti, integracija podataka i interoperabilnost sustava uz primjere implementacije pametnih rješenja u hrvatskim lukama.

Panel "Suradnja bez granica: Europske luke i EU projekti" obuhvatio je teme: prekogranična suradnja luka kao alat razvoja i inovacija, EU projekti kao pokretač infrastrukture, digitalizacije i održivosti, razmjena znanja i iskustava između jadranskih i europskih luka. O pitanjima kako uspješno pripremati i provoditi zajedničke projekte razgovarali su panelisti Elena Montironi, voditeljica projekata Lučka uprava središnjeg Jadrana, Sektor za razvoj, promociju, statistiku, komunikacije i EU projekte, Mara Pitaccolo, viša voditeljica projekata u Jedinici za istraživanje i razvoj Odjela za strateško planiranje i razvoj uprava luka sjevernog Jadrana, Dino Županović, redoviti profesor Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru, Alberto Cozzi, voditelj projekata u Upravi lučke mreže istočnog Jadrana (luke Trst i Monfalcone), Martina Antunović, voditeljica projekata KIP – Klaster intermodalnog prijevoza, i Đoni Štambuk, pomoćnik ravnatelja u Lučkoj upravi Zadar.

Posebno zanimljiv panel bio je "Položaj i vidljivost žena u pomorskom sektoru danas". O izazovima profesionalnog razvoja i napredovanja u tradicionalno muškom okruženju, važnosti raznolikosti i uključivosti za kvalitetnije upravljanje sustavima i iskustvima liderica iz nacionalnog i međunarodnog okruženja sudjelovale su panelistice Rebeka V. Pevec, generalna direktorica Zadar Cruise Porta, Alana Vukić, ravnateljica Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN), Maja Ban, osnivačica i direktorica MYS Yachtinga i potpredsjednica CRO.Y.A. (Croatian Yachting Association), Marijana Iviček, načelnica Sektora za pomorsko gospodarstvo, Uprava pomorstva Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Theodora Riga, direktorica MedCruisea (videopozivom), i Antonela Duran, poručnica korvete i zapovjednica broda LM-51 "Korčula" Hrvatske ratne mornarice.

– Vojska je bila san, a nakon što se otvorila mogućnost studija pomorstva, dvojbi nije bilo. Bilo je čudno da kao žena želim u vojsku, ali bilo je i potpore. Pokojni djed me učio "zapovijedanju" motivirajući me da tražim rješenja u svakojakim situacijama. Mislim da je sad gore ponosan na svoju malu Antonelu – kazala je poručnica korvete Duran i izazvala oduševljenje.

Rebeka V. Pevec profesionalnu karijeru gradila je na kruzerima gdje je trebala rušiti barijere u svojim naporima za izgradnju menadžerske karijere kao žena, ali i kao Hrvatica u međunarodnim kompanijama, da bi na kraju tog zahtjevnog puta svoje sposobnosti dokazala kao vrhunski profesionalac i direktorica Zadar Cruise Porta.

– Osobna odgovornost prema poslu i instituciji za koju radiš, ključno je za svaki profesionalni razvoj – kazala je Iviček.

– Međusobna suradnja i povjerenje s istražiteljima preduvjet je za funkcioniranja tima – naglasila je Alana Vukić.

– Pomorska i lučka industrija tradicionalno su zahtjevno okružje za žene, međutim svjedočimo o transformaciji, sve više žena je u pozicijama lidera i one su prisutne svojom stručnošću, ali i širom perspektivom o upravljanju, suradnji i održivosti. Moramo nastaviti stvarati poslovne preduvjete u kojima će žene voditi, da ih se čuje i da aktivno oblikuju budućnost naše industrije. U isto vrijeme ovo nije samo pitanje žena, već se radi o liderstvu, prioritetima vodstva i strategijskom prioritetu za pomorski sektor. Mi ćemo se suočiti s izazovima zelene tranzicije, digitalizacije, integracije luka... To zahtijeva raznoliko razmišljanje, inkluzivnost i žene u pomorskom sektoru ne samo da jačaju našu organizaciju, već se jača budućnost naših luka i zajednica. To je jedna misija. Ne možemo graditi luke budućnosti samo iz perspektiva prošlosti – kazala je u videoobraćanju Theodora Riga, direktorica MedCruisea.

"Što skriva morsko dno: otpad ili kulturna baština?", otkrili su u zanimljivom predavanju posvećenom zaštiti morskog dna, odnosu baštine i otpada te očuvanju podmorskog okoliša Đani Iglić, ronilac Ronilačkog kluba "Sveti Roko", i Mladen Pešić, voditelj Odjela za dokumentaciju i edukaciju Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru.

Dok se Pešić bavio "otpadom" koje je stotinama godina podmorje skrivalo kao dio današnje kulturne baštine na mjestu nekadašnjih luka i brodoloma, Iglić je upozorio na suvremeni otpad koji neprestano zagađuje i ugrožava podmorje i luke. Već od početka plovidbe ljudi su koristili luke i zaštićene uvale za svoje sidrenje i za mjesta gdje bi ostali preko noći. Mjesta su bila sigurne luke u kojim su se događale određene aktivnosti. Tijekom tog svog boravka u lukama ti ljudi, moreplovci, bacali su sve one stvari koje im nisu bile potrebne u more. Takva mjesta uglavnom sadrže materijal koji se tu nalazi od početka intenzivnije plovidbe u vrijeme antike ili u vrijeme novog vijeka. Nekad je taj otpad najčešće predstavljao ili drvo ili keramiku i staklo. To je materijal koji je inertan prema prirodi, znači ako se odbaci, više tisuća godina može stajati pod morem, neće zagađivati. Najčešće predstavlja nekakvo stanište za životinje, najčešće za ribe, ili za koralje i alge.

Problem današnjeg otpada prvenstveno je njegova količina, proizvodimo puno više otpada nego što se proizvodilo nekad prije. Druga bitna stvar je da taj otpad nije više inertan. To je najčešće plastika koja završava na dnu mora i koju nalazimo od malih dubina od dva metra do istraživanja koje su se provodila u Mediteranu u dubinama preko tisuću metara, gdje još uvijek nalazimo tu plastiku. Ronioci svake godine vade veliki broj odbačenih automobilskih guma, čiji je proces destrukcije u moru 500 godina. Kad ta guma završi na dnu, u nju uđe stotine puževa i školjkaša i ne mogu izići vani. Svaka guma je groblje školjkaša i puževa. Otpadu nije mjesto u moru i to je ključno, a na ljudsku svijest najbolje je djelovati preko djece i radionica za najmlađe – istaknuli su predavači.

O energetskoj tranziciji i održivosti u lukama, ulogama luka u provedbi zelene tranzicije i dekarbonizacije, obnovljivim izvorima energije i alternativnim gorivima u lučkim sustavima, prilagodbama infrastrukture novim energetskim zahtjevima i suradnji javnog i privatnog sektora u postizanju klimatskih ciljeva, govorili su panelisti Iva Horvat, ravnateljica Lučke uprave Osijek, Donatan Balog, pomorski kapetan i operativni direktor So&Be LLC, Dario Barbarić, voditelj odjela za sigurnost, razvoj i održavanje lučke infrastrukture i zaštite okoliša Lučke uprave Dubrovnik, Nikica Mikulandra, rukovoditelj sektora za elektrifikaciju luka Grupe Končar, i Vlado Frančić, predstojnik Zavoda za nautičke znanosti Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, te Đoni Štambuk, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Zadar.

Panel "Plava budućnost luka i nautičkog turizma" istaknuo je bitne poveznice luka i nautičkog turizma u razvoju obalnih destinacija, te pokazao zašto je važno održivo upravljanje marinama i lučkom infrastrukturom. U sinergiji turizma, zaštite okoliša i lokalne ekonomije, perspektive su daljnjeg razvoja plave ekonomije u Hrvatskoj. U razgovorima su sudjelovali panelisti Božena Krce Miočić, redovita profesorica Sveučilišta u Zadru, Odjela za ekonomiju, Gordan Perić, zamjenik predsjednika Grupacija marina pri HGK-u, Agata Dajčić, asistent na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, Luka Vukić, izvanredni profesor Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, i Juraj Bukša, direktor nautike ACI d.d.

O lukama kao dijelu kritične infrastrukture i digitalno ranjivom sustavu, novim sigurnosnim izazovima u kontekstu digitalizacije i NIS2 direktive, upravljanju rizicima i pripravnostima na kibernetičke incidente, kao i suradnji operatera, institucija i sigurnosnih tijela, raspravljalo se na zanimljivom panelu "Kibernetička sigurnost u pomorskom sektoru". Sudjelovali su panelisti Bruno Pavić, glavni izvršni direktor ProForca, Toni Maričević, načelnik Sektora sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, i Darko Plećaš, rukovoditelj Odjela za digitalizaciju Lučke uprave Ploče.

Zatvaranje konferencije i završne govore donio je posljednji panel "Uloga luka u gradovima budućnosti". Sudjelovali su Darko Kasap, predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar, Hrvoje Grancarić, voditelj projekata Interreg VI A Italy – Croatia 2021. – 2027., Jelka Tepšić, savjetnica gradonačelnika Dubrovnika, i Željko Knežević, ravnatelj Lučke uprave Zadar, koji je istaknuo kako je nova zadarska luka u Gaženici već postala omiljeno mjesto Zadrana ne samo za putovanja, već i za boravak, šetnje i relaksaciju, a završetkom svih predviđenih projekata, u godinama koje predstoje luka će takvu poziciju još više potvrditi.

– Dubrovnik je pionir zelenog turizma za 2026. godinu, čime smo jako ponosni, to je priznanje koje je dodijelila Europska komisija, što je zapravo potvrda da je put kojim se Dubrovnik razvija ispravan. Najteže je zapravo to pokazati našim sugrađanima, ali evo mi se stvarno trudimo pokazati da smo napravili neke dobre stvari i bit će ih sigurno još u budućnosti – istaknula je Tepšić.

– Na prostoru grada Zadra nema obalnoga dijela koji nismo obuhvatili u različitim fazama: od projektne, prostornoplanske dokumentacije ili određenih radnji u smislu izgradnje, planiramo taj prostor u svakom od tih segmenata. Bilo da se radi o Županijskoj lučkoj upravi ili o Državnoj lučkoj upravi ili sportskim lučicama, pokušavamo te luke integrirati u tkivo grada, da one služe i građanima grada Zadra, a ne samo korisnicima tih luka. Mi ćemo uz uvalu Maestral u Draženici napraviti jedan prekrasan obalni pojas sa zelenom biciklističkom stazom i svim onim što danas jedna moderna infrastruktura i jedan moderan grad zaslužuje i očekuje, ali jednako tako moramo biti svjesni da te luke imaju i svoja pravila funkcioniranja i ponašanja i određene sigurnosne aspekte koje treba u svakom slučaju uvažavati – istaknuo je Kasap, na čije se riječi nadovezao Grancarić, čiji program Interreg Italia Hrvatska raspolaže s 220 milijuna eura za provedbu raznih projekata. Ono što je bilo značajno za istaknuti jest da se programom povezuju različiti dionici sa svojim projektima u brojnim lukama, te se tako stvara potrebna mreža suradnje i ostvaruju poboljšanja, osobito u prometnim rješenjima.

Na kraju su ravnatelju Lučke uprave Zadar Željku Kneževiću i njegovim suradnicima upućene čestitke za odličnu organizaciju Dana hrvatskih luka u Zadru. On je zahvalio svima na sudjelovanju i zaželio da idući Dani hrvatskih luka, čiji će domaćin biti Lučka uprava Split, nadmaše zadarsku, gdje je manifestacija, prema broju održanih panela i širokom obuhvatu kompetentnih tema, visoko podignula standarde.