Najbolje je imati domaće na svom stolu; za vas smo istražili koliko košta sjemenski krumpir i koje su sorte najbolje

Vrijeme je nabavke sjemenskog krumpira i priprema vrtova za sadnju. Želite li što prije imati svoj krumpir na stolu, sadite sortu adoru.

Ona ima vrlo kratak period vegetacije, od sadnje pa do ubiranje plodova prođe tek pedesetak dana. Ima krupne, ovalne gomolje, žutu potkožicu i svijetložuto meso. Vrlo je pogodna za sadnju u raznim klimatskim uvjetima. Odlikuju je dobri i ujednačeni gomolji visoke kvalitete. Ova sorta krumpira primjerena je za kuhanje, pečenje, prženje i pirjanje, a posebno je dobra za krumpir salate, priloge na lešo i razne složence.

Ivo Ravlić/Cropix

Rana je i colomba. Vrlo je lijepe i atraktivne sjajne kožice te je pogodna za sadnju u različitim klimatskim uvjetima. Vrlo lako se uzgaja i otporna je na običnu krastavost. Tu je i kleopatra.

Ako želite srednje rane sorte, da vam dospijevaju krajem svibnja i u lipnju onda sadite fortus, lisetu, tu su i memphis, sunita, sylvana, 7 four.

Ako želite imati mladi krumpir za kraj ljeta i početak jeseni, sadite kasne sorte poput joly, panamere, tu su i rashid, rodeo, rosi, sifra.

Cijene sjemenskog krumpira se kreću od 1.50 € pa naviše, a neke skuplje sorte su čak i više od 2 € za kilogram, ovisno o sorti i kalibru (veličini) gomolja. Upravo je adora najskuplja pa tako pakiranje od pet kilograma košta 11,50 € (2.30 € po kilogramu).

Skuplji su oni sitniji gomolji i manja pakiranja, dok su veća pakiranja i krupniji gomolji jeftiniji, no to u konačnici nije presudno za konačan urod. Osim nabavke u poljoljekarnama, sjemenski krumpir se može naručiti i on line od renomiranih proizvođača sjemenskog krumpira.

Ivo Ravlić/Cropix

Osim izbora kvalitetne sorte krumpira (rana, srednje rana ili kasna) za dobar urod važne su brojne agrotehničke mjere od pripreme zemljišta za sadnju, gnojidbe pa do zaštitnih sredstava.

Dubina sadnje krumpira je vrlo važna u procesu uzgoja što u konačnici utječe na urod i kvalitetu. Dubina sadnje određuje se ovisno o vrsti tla, klimatskim uvjetima, sorti krompira. U oskudnim tlima i brdskim područjima posebno onima osunčanima krumpir se sadi pliće dok se u polju sadi dublje, što posebno vrijedi za kasniji sortiment.

Preporučena dubina sadnje krumpira je od 10 do 20 centimetara, što ovisi o vrsti sjemena koje se sadi, savjetuju agronomi. Neki sjemenski gomolji zahtijevaju dublju sadnju poglavito ako je riječ o ranijoj sadnji onda ga dubina štiti od smrzavanja. Poželjno je u takvim slučajevima po gomoljima prosuti stajsko gnojivo koje osim prihrane ima ulogu i zagrijavanja.

Uz pravilnu dubinu sadnje, također je važno osigurati dovoljnu razmak između biljaka kako bi se osiguralo optimalno korištenje prostora i hranjivih tvari. Preporučena udaljenost između biljaka obično iznosi oko trideset centimetara (u narodu rečeno taban odraslog čovjeka).

Ivo Ravlić/Cropix

Kad je već krumpir posađen potrebno ga je gnojiti, zalijevati, štititi od nametnika. Krumpir nije toliko zahtjevna biljka ali ipak traži redovite aktivnosti. Drugim riječima, pogrešno je mišljenje da krumpir samo treba staviti u zemlji i nakon dva mjeseca doći i povaditi gomolje.

Među nametnicima sa kojima se bore uzgajivači krumpira jest krumpirova zlatica. To je štetnik koji za samo jednu noć može obrstiti nasad. Dvije su metode "borbe" sa zlaticom. Mehaničko uklanjanje-sakupljanje odraslih zlatica i ličinki ili pak prašenje specijalnim preparatima namijenjenima za suzbijanje zlatice. Agronomi ističu da samo uz pravilan i redovit rad nasad krumpira može dati zadovoljavajući i kvalitetan urod.