"Da je vuk mrtav, a nekom nisu ovce na broju", moglo bi se zaključiti iz presude Općinskog suda u Gospiću gdje je vozač iz Andraševca u Hrvatskom zagorju ovih dana izgubio spor.
Tužbu je prije tri godine pokrenuo protiv države i Nacionalnog parka Plitvička jezera nakon što mu je 5. kolovoza 2018. oko 21 sat, dok je vozio kroz park, iz visokog raslinja istrčao vuk i udario u prednji desni bočni dio njegova automobila.
Osim što mu je tužba za naknadu solidarne štete na automobilu od 5228 eura odbijena, vozač presudom od 8. rujna mora platiti i sudske troškove, iako je očevidom MUP-a utvrđeno kako nije kriv za sve što se tog dana dogodilo.
Policijskim očevidom je, naime, utvrđeno kako tijekom vožnje zbog visokog raslinja nije mogao vidjeti vuka koji je izletio na cestu i vozilo. Na mjestu naleta, budući da u blizini nije bilo prijelaza za divlje životinje, tzv. zelenog mosta, iako je predviđen Planom upravljanja NP-a Plitvička jezera, a rendžeri su preuzeli brigu o uginulom vuku, kao vlasništvu Nacionalnog parka.
Na mjesto nezgode je odmah je izašao i NP-ov nadzornik te sastavio zapisnik. Naknadu štete vozač je najprije zatražio od Croatia osiguranja, gdje NP ima policu osiguranja štete od naleta divljači, međutim njegov zahtjev je otklonjen jer se vuk nalazi na popisu vrsta pod strogom zaštitom države.
Osim osiguravateljskoj kući, obratio se i Nacionalnom parku, te Ministarstvu zaštite okoliša, ali i oni su mu zahtjev otklonili ili se na njega uopće nisu očitovali, pa je nakon toga, kako bi pokušao podmiriti štetu na automobilu, podignuo tužbu protiv države i parka.
U višegodišnjem sudskom postupku, gdje je saslušano mišljenje prometnog vještaka Bepice Borića, svjedoka, te je izvršen uvid u desetak dokaza, međutim, jedino nije ostalo sporno da je vozač doživio prometnu nesreću na dionici koja prolazi kroz područje Plitvičkih jezera i to sudarom s vukom koji predstavlja strogo zaštićenu divlju vrstu.
Sve drugo je ostalo sporno, nakon što je sutkinja Mirjana Kosanović odbacila tužbu pod obrazloženjem da se vuk nalazi na popisu strogo zaštićenih vrsta, za što je odgovorna - tvrtka "Hrvatske ceste".
- Drugim riječima, zakonska zadaća brinuti se da sudionici u prometu ne stradaju od divljih životinja na državnoj cesti je zadaća "Hrvatskih cesta"., dok je zadaća parka brinuti se da divlje životinje ne stradaju zbog sudionika u prometu – navela je sutkinja u dijelu obrazloženja presude.
Pojašnjeno je kako je pravilnikom o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrta ostalog propisano, da se ne nadoknađuje šteta koja nastaje kao posljedica stradavanja životinja strogo zaštićenih vrsta. Pojasnila je kako Zakon o zaštiti prirode, naime, propisuje da država ne odgovara za štetu koju prouzroče divlje vrste, osim u iznimnim situacijama.
Oštećenik ima pravo na naknadu štete u visini direktne imovinske štete koju nanesu životinje strogo zaštićenih divljih vrsta, ako Ministarstvu ili vještaku kojega je ovlastio ministar prijavi nastanak štetnog događaja bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri dana od dana nastanka štete, odnosno najkasnije u roku od 24 sata od dana nastanka štete koju prouzroče strogo zaštićene velike zvijeri na domaćim životinjama – pojasnila je Kosanović, te dodala kako je "iz spisa vidljivo da tužitelj nije uspio dokazati da je pravovremeno poduzeo iti jednu radnju koju mu nalaže Zakon o zaštiti prirode da bi mogao uspješno tražiti naknadu štete od države zbog sudara njegovog automobila i vuka koji je nesporno strogo zaštićena divlja vrsta".
- A sve i da je podnio zahtjev pravovremeno, kao i tužbu, prilikom sudara vuk je stradao, pa je tužitelj izgubio to pravo – navela je.