StoryEditor
S mora i krajablagdan male gospe

Vjernički puk jedva dočekao da može hoditi za Gospinim kipom: u Solinu održana sveta misa i procesija, vratio se i sajam, ulice su pune šušura, pogledajte blagdansku fotogaleriju

8. rujna 2022. - 14:40

Nakon što dvije godine zbog pandemije koronavirusa nije bilo svečane procesije solinskim ulicama u čast blagdana Male Gospe, vjernički puk je napokon dočekao da može hoditi za križem i Gospinim kipom.

Iz svetišta Gospe od Otoka za križem su išli mnogi, a među prvima kip Majke Božje ponijeli su u rukama pripadnici hrvatske policije, nakon čega su se i ostali smijenjivali u etapama sve do ponovnog povratka na Gospinu livadu. U procesiji uz svećenstvo hodili su i prvopričesnici, vojska, mornarica, vatrogasci, braniteljske udruge, čelnici Grada i Županije, uzvanici, pivači, solinski folkloraši u svojim nošnjama, kao i brojni drugi, išli su uz molitvu za Gospinim kipom uz pjesmu "Od Otoka Gospe, ti moli za nas, Isusa daj nam i moli za nas!"

image
Ante Čizmić/Cropix
image
Ante Čizmić/Cropix

Svečanu svetu misu i procesiju predvodio je mons. Dražen Kutleša, splitsko-makarski nadbiskup uz koncelebraciju hvarskog biskupa don Ranka Vidovića, koji je na to mjesto stigao upravo nakon župnikovanja u župi Gospe od Otoka, don Ante Čotić, aktualni župnik i upravitelj svetišta Gospe od Otoka, don Ante Matešan, župnik župe Solinskih mučenika i fra Marko Mrše, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja.

image
Ante Čizmić/Cropix

- Draga braćo i sestre, dragi hodočasnici! Danas nas je u ovom svetištu Gospe od Otoka sabrala živa vjera i zahvalnost Majci čije rođenje Crkva obilježava i slavi. Na svetkovinu Velike Gospe slavili smo slavni završetak Marijina zemaljskog života, a danas slavimo početak njezina života. Između jednoga i drugoga odvio se zemaljski život Presvete Djevice, skrovit i ponizan, a izvanredan po Božjim izravnim zahvatima u Marijin život i po njezinoj živoj vjeri koja je učinila da se Božji naum spasenja ostvari u ovome svijetu.

Od mnogih uzvišenih naziva kojima Crkva časti Blaženu Djevicu Mariju je i onaj "zaštitnica vjere". Crkva za Mariju kaže da je žena istaknute vjere, učenica koja u sebi sabire istine vjere i majka koja vjeru djece podržava i štiti - kazao je nadbiskup u uvodu svoje propovijedi istaknuvši kako je Marija prije svega žena žive vjere koju je tijekom cijelog života živjela i od koje je crpla snagu za svagdanji život.

image
Ante Čizmić/Cropix

- Možemo se zapitati što je zapravo vjera? Što mi mislimo pod tim pojmom? Činjenica da su se tim pitanjima bavili najveći filozofski i teološki umovi govori nam da odgovor nije nipošto lagan ni jednoznačan. Filozofi i teolozi razlikuju sadržaj vjere od subjekata tj. osobe koja je jamac istinitosti onoga u što vjerujemo. Zaključuju da kršćanski pojam vjere obuhvaća oba elementa, i sadržaj i osobu: vjera uvijek vodi prema Nekome, razlog da u nešto vjerujem je u tome da vjerujem Nekomu. U bezuvjetnom i apsolutnom smislu takvu vjeru čovjek duguje samo i jedino Bogu i takvu vjeru Bog od čovjeka traži.

Živa vjera podrazumijeva živ odnos s Bogom. Naučili smo na vjeronauku i svaki put na misi ispovijedamo svoju vjeru sažetu u Vjerovanju. Malo tko redovito razmišlja o glavnim istinama tamo sadržanima. Još je manje onih koji će moći sustavno obrazložiti te istine i privući druge da povjeruju. Naučili smo izrecitirati vjerovanje kao i odjenuti se: ja sam katolik, vjerujem sve što ispovijeda Crkva. To je tako, i to po sebi, praćeno svjedočanstvom života, nije loša stvar. Ono što često puta uzmanjka u našemu životu je iskustvo vjere koje podrazumijeva živ odnos s Bogom, povjerenje u Osobu, ljubav prema Bogu, koja čini da bezuvjetno vjerujem njegovoj riječi: da vjerujem jer je On to rekao, da vjerujem iz ljubavi. Taj "Netko" živi je Bog koji je u stanju oživjeti naša srca, učiniti silna djela u našemu životu kao što je učinio i u Marijinu životu. Nama je na zamjetljiv način progovorio po utjelovljenju svoga Sina te je cijela povijest spasenja, povijest njegove prisutnosti na zamjetljiv način. Vjerujem, dragi vjernici, da danas ne biste bili ovdje da životno, zamjetljivo niste iskusili Marijinu prisutnost i njezin zagovor u svome životu.

image
Ante Čizmić/Cropix

Živa vjera vodi u slobodu. Sveti Ljudevit Montfortski za Mariju kaže da je toliko savršeno preobražena u Boga milošću i slavom, koja sve svece u nj preobraćuje, da niti što pita, niti hoće, niti čini što bi bilo protivno vječnoj i nepromjenjivoj Božjoj volji. Ugledajmo se u nju i dopustimo Bogu da nas preobrazi na takav način da niti što pitamo niti što hoćemo što ne bi bilo u skladu s Božjom voljom. U tome je savršeno ostvarenje čovjekove slobode: htjeti samo dobro, biti nesposobni za zle izbore i čine. Sve dok mogu izabrati zlo ja nisam istinski slobodan čovjek. Rečeno modernim žargonom, samo se u tom savršenom ostvarenju čovjekove slobode dodiruju pro choice i pro life usmjerenja: izbor tada postaje, izbor za život - kazao je nadbiskup govoreći i o krizi brakova, obećanjima, majčinskoj ljubavi, istinskoj vjeri...

- Prihvatiti Božja obećanja znači prihvatiti i nesavršenost, čak i nečistoću vlastitih predaka, prihvatiti svoje vlastite tamne strane ali dopustiti Bogu da nas pročišćuje i usavršava, da nas oslobađa od straha. Vjerujem dragi vjernici da među vama ima zaručnikâ i zaručnicâ, onih koji mole za budućeg supružnika, ali i ženâ i muževâ koji prolaze krize svojih odnosa. Ne bojte se pogled usmjeriti k Bogu. U životu dođu trenuci u kojima nije dovoljno zaustavljati pogled na licu drugoga koje nas je privuklo i osvojilo, dođu trenuci kad je na tom licu uzaludno tražiti ljepotu i blagost u kojima smo se sami pronalazili. To su trenuci kad je potrebno pogled usmjeriti k Bogu a ne odustati. Učiniti korak naprijed u vjeri, a ne posumnjati. Ostati vjeran obećanjima. Tek je tada moguće otkriti Božji plan koji je uvijek čudesan i nadilazi naša nadanja.

image
Ante Čizmić/Cropix

Na koncu, Marija je Majka koja vjeru djece podržava i štiti. Crkva vjeruje da Marija kraljuje na nebesima, skriveno djeluje na zemlji, uništava krivovjerje, gazi moć zablude, otkriva prijevaru idola. Marija je nježna i dobra majka koja nema na sebi ništa strogog ni odbojnog. Gledajući je, vidimo našu čistu narav, Božji san o nama od kojega nije odustao. U čovjeku postoji trajna čežnja za tom iskonskom čistoćom naravi i možda je stoga tako snažna vjernička privlačnost koju ljudi osjećaju prema Mariji. Svaki čovjek, koliko god u životu zalutao i iznevjerio, koliko god pronevjerio majčinu ljubav, zna da je ona neopoziva i da je utočište kad iznevjere sva druga. Slijedom toga, kad svojim djelima koja nisu savršena ne možemo zadovoljit Božju pravdu, postoji utočište koje rađa opravdanje i smilovanje po vjeri, po ljubavi Majke, po životnim sokovima kojima hrani i podržava duhovni život svakoga ljudskog bića. Nebrojena su obraćenja koja su se dogodila po Mariji. Njoj je Bog podario blago svih milosti za nas. Ma kako bili neznatni naši napori na putu vjere, u rukama Marijinim postaju dragocjeni.

image
Ante Čizmić/Cropix

Prema Rondeletu: "U životu se mogu birati samo dvije stvari: prodati se ili darovati se". Prvo je iz koristi, drugo je iz ljubavi. Imamo osjećaj da je danas život, vrijeme i sve drugo nalik tržištu. Ima svega i sve se prodaje ili kupuje. Ali ako dobro pogledamo vidimo da postoje stvari koje koriste ili tijelu ili duhu. One koje dolaze od tijela i one koje su od duha. Reći ćemo: to je normalno jer je čovjek složen od tijela i duše. Ipak, ta se dva kupca, duh i tijelo, natječu koji će više za sebe steći. Razlika je u cijeni: tijelo kupuje u bescjenje, a duh skupo plaća. Hoće reći da tijelo propada s onim što stječe za se, a duh se odriče bezvrijedne robe. I tako se u nama neprestano vodi rat između dobra i zla, a mi prolazimo sredinom opredjeljujući se čas za dobro, čas za zlo. U današnje vrijeme sebe hranimo daleko više s onim što je potrebno tijelu zanemarujući dušu. Tako se prodajemo neiskusnu trgovcu. Na kraju života Bog će nas pitati: s kime smo stjecali i u što smo ulagali.

Marija je prvakinja u služenju Bogu. Marija je uvijek bila na strani duha i na Božjoj strani. Blagdan njezina rođenja je ponuda i nama da razmislimo o vrijednosti života općenito i smislu svoga života.

Zato na kraju draga braćo i sestre, nemojmo se zavaravati i ne dajmo se zavoditi idolima tijela. Bog traži od nas istinsku vjeru: da vjerujemo sve što kaže jer On to kaže. Poziva nas da razumom proničemo objavljene istine vjere jer nam i danas govori na zamjetljiv način - poručio je nadbiskup.

image
Ante Čizmić/Cropix
image
Ante Čizmić/Cropix

Mirišu uštipci i janjetina s ražnja, kupuju se drvene igračke, điraje po vrtuljcima...

Dvije pandemijske godine nije bilo ni uobičajenog sajma na Malu Gospu, pa se ovoga puta po cijeli dan, već nekoliko dana prije svetkovine mladi i mališani sa svojim roditeljima okupljaju u luna parku, điraje se po vrtuljicma, vozi se u peglicama, skače po tranpulinima...

Ipak danas je Zvonimirova ulica nakon misnog slavlja bila najviše ispunjena svitom što se slijevao do parka na Širini, a sve kako bi kupili za sebe koju drvenu žlicu, sito ili bukaru. Žlice su se mogle kupiti od 10 kuna pa nadalje, zavisi jel‘ vam triba mala, ili velika, ili možda neka s ukrasom, osmijehom, ili Hajdukovim znakom.

- Kupuju roditelji drvene igračke, više nego plastične, govori momčić, prodavač, na naše pitanje jesu li mame, tate i dica zainteresirani za drvene zjogatule.

Usput mirišu i pečeni vrlički uštipci, a bez komada odojka ili janjetine ipak ne valja krenit doma.

Ono di smo i šta smo pitali, vrte se uglavnom oni iz sinjskog kraja.

- Nema krize, kaže jedan prolaznik sa smješkom dok nas svih vonj privlači bliže štandovima. Kilo janjetine 250 kuna, odojka 150...Satara pada, cap-cap, svak želi probrat poziciju koju najviše voli.

- Ma, vidi ga koliko je frižak, još bleji - domeće jedan, a mi uzmak od vrućine s ražnja pronalazimo malo dalje kod gospođe koja prodaje drvene bančiće, svaki ima svoje ime, Luka, Lovre, Toma, Roko, Marko...a di neće bit i jedan s Livajom...taj bi se moga najbrže prodat...

Uglavnom, šušur se uspješno vratija na solinske ulice.

image
Ante Čizmić/Cropix
image
Ante Čizmić/Cropix
image
Ante Čizmić/Cropix
image
Ante Čizmić/Cropix
image
Ante Čizmić/Cropix
image
Ante Čizmić/Cropix
image
Ante Čizmić/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. listopad 2022 03:59