Svaki kauč ostavljen uz kontejner skraćuje vijek Karepovca: Split ima sustav, ali ga građani i dalje premalo koriste

Split ima problem koji više ne možemo gurati pod tepih: Karepovac je pri kraju, a kauči i ormari i dalje završavaju uz kontejnere

Stara fotelja naslonjena na kontejner. Madrac odbačen uz cestu. Ormar rastavljen na pola i ostavljen ispred zgrade. Prizori su to na koje su Splićani, nažalost, već odavno navikli. No ono što se često doživljava kao "sitnica" ili problem koji će netko drugi riješiti, u stvarnosti postaje sve ozbiljnije pitanje za cijeli grad.

Jer svaki odbačeni kauč, stol ili komad namještaja na kraju završi na istom mjestu - na Karepovcu. A prostora ondje, upozoravaju stručnjaci, ostaje sve manje.

Grad ima sustav, ali ga građani često ne koriste

Iako se često može čuti kako građani ne znaju gdje sa starim namještajem ili glomaznim otpadom, činjenica je da Split već godinama ima organiziran i besplatan sustav zbrinjavanja.

Građanima su na raspolaganju četiri reciklažna dvorišta - Stinice, Pujanke, Orišac i reciklažno dvorište na Karepovcu - koja mogu koristiti svi stanovnici Splita. Dovoljno je zaposleniku pokazati osobnu iskaznicu kojom se potvrđuje prebivalište na području grada.

U reciklažnim dvorištima moguće je besplatno odložiti različite vrste otpada, od starih stolica, ormara i kauča, pa sve do elektroničkog otpada, tinte, manjih količina građevinskog materijala i brojnih drugih predmeta. Građani imaju pravo i na besplatno odlaganje do 200 kilograma građevinskog otpada svakih šest mjeseci, kao i četiri automobilske gume godišnje.

Osim toga, svaki građanin jednom godišnje ima pravo na besplatan odvoz glomaznog otpada s kućnog praga, uz prethodnu prijavu putem internetske stranice Čistoće ili preko gradskog kotara.

Uz individualne odvoze, svi splitski kotarevi imaju i unaprijed određene termine prikupljanja glomaznog otpada, dva puta mjesečno. No ni tada nije dovoljno samo iznijeti otpad na ulicu - potrebno ga je prethodno prijaviti.

Prema riječima Lukše Regja, voditelja Ureda direktora Čistoće Split, svaki kamion tijekom jedne smjene u prosjeku obiđe između deset i trideset lokacija, a svaki je unaprijed raspoređen po točno određenim kvartovima i rutama. Ono što je prijavljeno i planirano bude u cijelosti odvezeno, dok se nelegalna odlaganja uklanjaju naknadno, najčešće po prijavama komunalnih redara ili savjesnih građana.

Upravo zato iz Čistoće naglašavaju kako je sustav organiziran, ali ovisi o suradnji građana. Dovoljno je nekoliko minuta za ispunjavanje online prijave, nakon čega se otpad preuzima u predviđenom terminu.

- Svaki kotar dva puta mjesečno ima točno određen datum odvoza. Problem nastaje kada netko, primjerice, s Gripa odveze otpad na Pujanke pa se cijeli raspored mora mijenjati. Mi ljudima nastojimo izaći ususret kad god imamo slobodan kamion, ali kada odvoz nije planiran, to predstavlja problem za cijelu rutu - objašnjava Lukša Regjo, voditelj Ureda direktora Čistoće Split.

U Čistoći podsjećaju i da samo iznošenje otpada na dan odvoza nije dovoljno. Građani svoj glomazni otpad prethodno moraju prijaviti putem internetske stranice, jer se u protivnom takvo odlaganje smatra nelegalnim.

Upravo se tu, čini se, krije najveći problem.

Prijava traje svega nekoliko minuta

Možda najvažnija informacija za građane jest da organiziranje odvoza glomaznog otpada ne zahtijeva odlazak na šalter ni kompliciranu proceduru.

Dovoljno je posjetiti internetsku stranicu Čistoće Split i ispuniti zahtjev za odvoz glomaznog otpada. Podaci potrebni za prijavu nalaze se na poleđini računa Čistoće, gdje se uz račun redovito dostavljaju i obrasci te informacije važne za korisnike. OVDJE možete prijaviti odvoz glomaznog otpada. 

Nakon ispunjavanja osnovnih podataka i prijave vrste otpada koji se odlaže, građani dobivaju termin preuzimanja, a cijeli postupak moguće je dogovoriti u svega nekoliko minuta.

Upravo zato iz Čistoće ističu kako većina problema ne proizlazi iz nedostatka mogućnosti, nego iz činjenice da mnogi građani i dalje biraju brži, ali nelegalan put -  ostavljajući stare kauče, madrace i ormariće uz kontejnere ili na javnim površinama.

A sustav, zapravo, već postoji. Potrebno ga je samo koristiti.

Stoga je upravo lijenost najveći neprijatelj sustava. Dok neki građani uredno koriste reciklažna dvorišta, drugi će usred noći organizirati prijatelje kako bi stari hladnjak spustili ispred zgrade, nadajući se da ih nitko neće vidjeti. A pritom postoje i dodatne mogućnosti. Primjerice, određene tvrtke besplatno preuzimaju elektronički otpad poput starih hladnjaka, perilica ili monitora.

Ipak, navike se sporo mijenjaju.

Sedamdeset crnih točaka po gradu

Unatoč organiziranom sustavu, Split danas ima oko 70 lokacija koje su postale stalna žarišta nelegalnog odlaganja otpada.

Uz kontejnere se redovito mogu vidjeti kauči, stolovi, madraci, kuhinjski elementi, komode i drugi glomazni predmeti koje su građani jednostavno ostavili "da ih netko pokupi".

Problem dodatno nastaje kada stanovnici jednog dijela grada otpad odvoze u drugi kvart. Tako se događa da se, primjerice, otpad iz centra grada odlaže na Pujankama ili Brdima, što remeti unaprijed planirane rute i raspored odvoza.

Istodobno, broj prijava za legalni odvoz daleko je manji nego što bi mogao biti.

Kamere kao odgovor na nelegalno odlaganje

Kako bi se stalo na kraj višegodišnjem problemu, Grad Split i Čistoća pripremaju dodatne mjere.

Na najproblematičnijim lokacijama planira se postavljanje kamera koje bi trebale pomoći u otkrivanju osoba koje nelegalno odlažu otpad. Nakon evidentiranja prekršaja, moći će se utvrditi odgovornost i izricati kazne.

Takvi slučajevi već su pokazali da je moguće pronaći počinitelje. Podsjetimo, osoba koja je zapalila polupodzemne kontejnere na Brdima pronađena je i uhićena.

Karepovac više nije problem budućnosti. On je problem sadašnjosti

Vožnja prema vrhu Karepovca danas izgleda gotovo nestvarno.

Otpad je prekriven slojevima zemlje, a s vrha se pruža pogled na cijeli Split, Podstranu i Kaštelanski zaljev. Da nema stotina galebova koji kruže iznad odlagališta, čovjek bi na trenutak mogao zaboraviti na čemu zapravo stoji.

No ispod površine skriva se golema količina otpada nakupljanog desetljećima. Prije nego što je nastao Karepovac, smeće se odlagalo na Gripama, na prostoru ispod današnje dvorane. Kada je šezdesetih godina prošlog stoljeća otvoren Karepovac, i on je bio tek velika prirodna udolina duboka oko četrdeset metara.

Danas je to umjetno brdo visoko čak 112 metara. Za usporedbu, zvonik Svetog Duje visok je oko 60 metara.

Na odlagalištu je uspostavljen sustav otplinjavanja koji prikuplja metan i usmjerava ga prema plinskoj baklji, a količine otpada prate se precizno - svaki kamion prolazi preko osovinske vage, gdje se mjeri težina prije i nakon istovara.

Otpad se dodatno obrađuje usitnjavanjem, a kompaktori ga sabijaju i prekrivaju zemljom kako bi se smanjili neugodni mirisi i spriječilo širenje životinja.

No unatoč svim sustavima, prostora je ostalo vrlo malo.

"Ostao nam je još samo jedan mali dio"

Jedna od najupečatljivijih poruka koja se može čuti na Karepovcu odnosi se upravo na budućnost odlagališta.

"Ljudi moraju znati da mi nemamo još puno vremena i da nam je budućnost neizvjesna. Ostao nam je još samo jedan mali dio koji možemo koristiti. Ako se nastavi ovo ludilo s glomaznim otpadom, vremena ćemo imati još manje. A tada će nastupiti kriza jer će se otpad morati voziti drugdje, što znači i veće troškove te više račune za građane", upozorava Lukša Regjo. 

Drugim riječima, problem više nije samo estetske prirode.

Svaki komad otpada koji se mogao legalno odložiti, a završio je uz kontejner ili na divljem odlagalištu, dodatno opterećuje sustav koji već radi na granici svojih mogućnosti.

Od deponija do budućeg zelenog prostora

Kada Karepovac jednog dana bude zatvoren, ondje neće biti moguće graditi. Otpad će se još desetljećima slijegati, a stručne službe morat će pratiti plinove i održavati cijelo područje. Planovi ipak predviđaju hortikulturno uređenje prostora, stvaranje zelenih površina i rekreacijskih zona koje bi građani jednog dana mogli koristiti za šetnje i boravak u prirodi.

No do tada, Karepovac mora izdržati.

Problem jednog kauča postaje problem cijelog grada

Možda jedan stari madrac ostavljen uz kontejner ne izgleda kao velika stvar. Ali kada isto pomisle tisuće ljudi, nastaje problem koji više nije moguće ignorirati. A Karepovac, koji već desetljećima prima sve ono čega se želimo riješiti, danas jasno pokazuje da ni njegov kapacitet nije beskonačan. Zato pitanje glomaznog otpada više nije samo pitanje komunalnog reda. To je pitanje budućnosti grada.