Stručnjaci o blagu kraj Mljeta: ‘Ništa slično nije pronađeno u podmorju Mediterana‘, ‘Štipali smo se, je li to stvarno‘

Rezultati projekta Tatinica bizantski brodolom s nalazišta koje obuhvaća ostatke brodoloma s kraja 7. ili početka 8. stoljeća i koje je prepoznato kao jedno od najvažnijih arheološki otkrića tog razdoblja na Sredozemlju, predstavljeni su u Polačama na Mljetu.

Jedinstveni i luksuzni mediteranski arheološki nalazi u Polačama kod otoka Mljeta predstavljeni su ovih dana kao rezultat projekta Tatinica bizanstki brodolom.

Zlato i drago kamenje kakvo do sada nije pronađeno u podvodnoj arheologiji pronašli su naši arheolozi iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda uz pomoć međunarodnog tima stučnjaka.

U HRT-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska o tom vrijednom nalazu pričao je voditelj cijelog projekta i tima Igor Miholjek.

Sustavna istraživanja u podmorju otoka Mljeta provode se od 2015., a jedinstveni i luksuzni nalazi, kakvi dosad nisu pronađeni u podvodnom arheološkom kontekstu, upućuju na prisutnost visokog carskog dužnosnika na brodu, rečeno je na konferenciji za novinare na kojoj su sudjelovali predstavnici Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda i međunarodni tim stručnjaka.

Voditelj projekta Tatinica bizantski brodolom Igor Miholjek detaljno je prikazao nalaze otkrivene na lokalitetu. 

Tako je, kaže, pronađeno više od 40 zlatnih predmeta ukupne težine oko 600 grama te luksuzni carski predmeti - iz podmorja su izronjene četiri zlatne pojasne garniture i pseudo-kopča ukrašena smaragdima, rubinima i biserima te zlatni pečatni prsten s prikazom cara.

- Dugo sam u ovoj struci i ovo je po prvi puta da smo imali sreću, ali i obradili nalaze koji su jedinstveni na cijelom Mediteranu. Nikada ništa slično nije pronađeno u podmorju Mediterana, naglasio je Miholjek.

Na lokalitetu je pronađeno više od 40 zlatnih predmeta

- To je impresivna količina zlatnih predmeta i neprocjenjiva kulturna baština koja dosad nije zabilježena na podvodnim arheološkim nalazištima u Sredozemlju, rekao je.

Pronađeni su i zlatnici četvorice careva iz Heraklijeve dinastije koji su omogućili datiranje brodoloma na kraj 7. ili početak 8. stoljeća. Kada je riječ o trgovačkom kontekstu, tu su amfore, keramičko posuđe, vage, utezi te žetoni i igraće kockice od bjelokosti, a sve to svjedoči o razvijenim trgovačkim vezama Bizantskog carstva.

- Nalazi ovakvog karaktera potvrđuju da brod nije prevozio običan trgovački teret, već visokog dostojanstvenika koji je možda pratio predmete koji su služili diplomatskoj namjeni u vrlo turbulentnom povijesnom razdoblju, dodao je.

Miholjek je najavio da će se rezultati istraživanja predstaviti javnosti i kroz veliku izložbu popraćenu katalogom i publikacijom, a u pripremi je i dokumentarni film o radu Odjela za podvodnu arheologiju i bogatoj kulturnoj baštini otoka Mljeta. Film snimaju Paula i Đelo Jusić iz produkcijske kuća Adriaton, dok se premijera očekuje krajem godine.

Voditelj Odjela hrvatskog restauratorskog zavoda Pavle Dugonjić rekao je da je tijekom gotovo dva desetljeća sustavnih istraživanja evidentirano više od 20 brodoloma arheološke vrijednosti. Naglasio je važnost suradnje domaćih i međunarodnih stručnjaka te partnerskih institucija, posebno Zapovjedništva za intervencije MUP-a RH i ronilačkog centra RC Aquatica Mljet.

- Imamo jednu priču, jedan dijapazon materijala koji je vrlo, vrlo širok. Od zlata do brodske keramike i nekih osobnih predmeta, istaknuo je Dugonjić.

Istaknuo je i primjenu suvremenih metoda dokumentiranja nalazišta, uključujući 3D skeniranje i fotogrametriju.

‘Kad je izišao prvi zlatni komad, štipali smo se, je li to stvarno‘

Anton Divić iz obrta NavArchos, predstavio je radove na ostacima drvene brodske konstrukcije čija će analiza omogućiti bolje razumijevanje brodogradnje iz tog razdoblja, o kojoj je sačuvano vrlo malo podataka.

- Plovilo je bilo 10 do 20 metara dugačko. Znamo da je drvo koje je korišteno za gradnju hrast crnika i borovina, rekao je Divić.

Vlasnik ronilačkog centra RC Aquatica Mljet Mario Orlandini naglasio je pak dugogodišnju suradnju tog ronilačkog centra s istraživačkim timom Odjela za podvodnu arheologiju odnosno važnost potpore lokalne zajednice i logističke pomoći tijekom zahtjevnih višegodišnjih istraživanja.

- Kad je izišao prvi zlatni komad, štipali smo se, je li to stvarno. Svi smo kao djeca gledali te karipske filmove o blagu pod morem i sanjali. I onda se to ispred kuće dogodi. Nevjerojatno, opisao je osjećaj otkrića Orlandini.

Na konferenciji za novinare bio je i profesor sa Sveučilišta Stanford Justin Leidwanger čiji tim analizira komercijalni teret amfora i keramike, a svi su sudionici izrazili uvjerenje da će u daljnjem radu biti otkriveno još nalazišta koje će plijeniti pozornost arheološke struke i šire javnosti.

Rezultati tog istraživanja već su privukli veliko međunarodno zanimanje te su predstavljeni u travanjskom izdanju časopisa National Geographic.