Sve više internetskih prijetnji, nasilja i seksualnog zlostavljanja djece zahtijeva sustavnu prevenciju, edukaciju i suradnju roditelja, stručnjaka i lokalne zajednice. Poruka je to s konferencije o zaštiti djece na internetu održane u Zadru, na kojoj se okupilo oko 150 stručnjaka, piše HRT.
Ne postoji nijedna tehnička zaštita ni regulativa koja se može mjeriti s ulogom prevencije i odnosom koji imamo s djetetom, upozorio je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.
Centar je u travnju otvorio ured Centra za sigurni internet u Zadru, uz potporu Grada Zadra i Zadarske županije. Cilj je osnažiti zaštitu djece u digitalnom okruženju, u kojemu se, uz nove mogućnosti, pojavljuju i sve složeniji rizici. Ramljak, koji se ovim područjem bavi već 20 godina, ističe da edukacija mora biti kontinuirana, a djeca moraju znati prepoznati opasnosti i potražiti pomoć.
Pritom je ključna uloga roditelja. Dijete koje se suoči s prijetnjama, ucjenom ili neprimjerenim sadržajem mora imati dovoljno povjerenja da o tome otvoreno razgovara s odraslima, bez straha da će odmah ostati bez mobitela ili pristupa internetu. Upravo takav odnos može biti presudan u trenutku kada dijete treba pomoć.
Ramljak pritom ne očekuje da će zabrane korištenja društvenih mreža za djecu same po sebi donijeti rezultate kakvi se od njih očekuju. Kao primjer navodi Australiju, gdje su, prema njegovim riječima, i nakon uvođenja ograničenja djeca nastavila pronalaziti načine za pristup društvenim mrežama.
Ne možemo dijete izolirati od svijeta. Moramo ga odgojiti i naučiti kako se sigurno ponašati na internetu, poručuje Ramljak.
Da odgovornost nije samo na roditeljima, nego i na institucijama, naglašava Mladen Klanac, pročelnik za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra. Grad i Županija zajednički podupiru rad zadarskog Centra za sigurni internet, u kojemu su zaposlena tri djelatnika – dvoje financira Županija, a jednoga Grad Zadar.
Klanac upozorava i da digitalna sigurnost nije problem samo djece. Stariji građani također su izloženi internetskim prijevarama te im je potrebna dodatna edukacija kako bi prepoznali rizike i zaštitili se.
27,1 posto djece u Hrvatskoj u dobi od 10 do 16 godina barem jednom mjesečno doživljava neki oblik uznemiravanja na internetu. U istraživanju iz 2017. taj je udio iznosio 14 posto.
25 posto djece u prethodnoj godini primilo je poruke ili slike seksualnog sadržaja, u usporedbi s osam posto u 2017. godini. Među šesnaestogodišnjacima taj je udio dosegnuo 40,1 posto.
Samo 22 posto djece koja su imala uznemirujuća iskustva na internetu razgovaralo je o tome s roditeljima.
Tijekom 2023. policija je zaprimila 561 prijavu putem aplikacije Red Button, od kojih se 367 odnosilo na internetske oblike zlostavljanja djece.
U 2023. evidentirano je 452 kaznena djela iskorištavanja djece za pornografiju, šest posto više nego godinu prije. Zabilježena su i 154 kaznena djela upoznavanja djece s pornografijom, što je porast od 19 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....