Smrt srednjoškolske učenice iz Dalmacije ponovno upozorila na meningokoknu sepsu, ovo su simptomi koji pozivaju na alarm

Nedavna tragična smrt srednjoškolske učenice iz Dalmacije ponovno je otvorila pitanje meningokokne sepse, rijetke, ali ozbiljne infekcije koja može brzo napredovati i zahtijeva pravodobno prepoznavanje simptoma. Budući da prvi znakovi mogu nalikovati uobičajenoj virozi, važno je znati prepoznati prve znakove upozorenja, osobito kod djece i mladih, jer pravodobno prepoznavanje simptoma i hitna liječnička pomoć mogu biti presudni.

Meningokokna sepsa jedna je od najopasnijih manifestacija meningokokne bolesti. Uzrokuje je bakterija Neisseria meningitidis, koja može izazvati i meningitis, odnosno upalu moždanih ovojnica.

Bolest se može razviti vrlo brzo, a početni simptomi ponekad nalikuju gripi ili drugoj uobičajenoj infekciji, zbog čega je i medicinski stručnjaci ponekad teško prepoznaju. 

Visoka temperatura, jaka glavobolja, povraćanje i neuobičajena pospanost simptomi su koje ne treba zanemariti. Upozoravajući znakovi mogu biti i ukočenost vrata, osjetljivost na svjetlo, ubrzano disanje, hladne šake i stopala, blijeda ili mramorirana koža te jaki bolovi u mišićima ili nogama. Kod dojenčadi i male djece simptomi mogu biti manje prepoznatljivi. Dijete može odbijati hranu, biti izrazito razdražljivo, imati neuobičajeno slab plač ili biti teško razbudivo. Meningokokna bolest relativno je rijetka, ali može imati vrlo težak tijek. Zato se roditelje savjetuje da prate stanje i ozbiljno shvate naglo pogoršanje i ne odgađaju traženje liječničke pomoći. Kod ovakvih infekcija pravodobna reakcija može biti presudna.

Jedan od poznatih znakova meningokokne sepse jest sitan crveni ili ljubičasti osip koji ne blijedi pod pritiskom. Ipak, osip se ne mora pojaviti u ranoj fazi bolesti, a u nekim slučajevima može i izostati.

Zato je važno ne čekati pojavu osipa ako se dijete naglo pogoršava, teško diše, izrazito je pospano ili pokazuje druge znakove ozbiljne bolesti. U takvim situacijama potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć. Ako postoje teški simptomi, treba nazvati 194 ili 112.

Meningokok se prenosi s osobe na osobu putem respiratornih i ždrijelnih sekreta, odnosno sline i kapljica koje se oslobađaju pri kašljanju ili kihanju. Prijenos je najčešće povezan s bliskim ili duljim kontaktom. 

Bakteriju mogu nositi i ljudi koji nemaju simptome, a da pritom ne znaju da su njezini kliconoše. Vrijeme od zaraze do pojave simptoma najčešće je tri do četiri dana, no može iznositi od dva do deset dana. Ako se potvrdi slučaj meningokokne bolesti, nadležna epidemiološka služba procjenjuje tko je bio u bliskom kontaktu s oboljelom osobom. Takvim kontaktima može se preporučiti preventivno uzimanje antibiotika, ovisno o procjeni rizika i epidemiološkim smjernicama.

Ako se potvrdi slučaj meningokokne bolesti, epidemiološka služba procjenjuje tko je bio u bliskom kontaktu s oboljelom osobom. Takvim kontaktima može se preporučiti preventivno uzimanje antibiotika. O potrebi za preventivnom terapijom odlučuju zdravstveni stručnjaci.

Dostupna su cjepiva protiv pojedinih skupina meningokoka, uključujući skupinu B te skupine A, C, W i Y. Budući da cjepiva ne štite od svih mogućih skupina bakterije, o preporukama za cijepljenje treba razgovarati s pedijatrom ili epidemiologom.