Slivno slavi Veliku Gospu i Dan općine: Načelnik Jurica Mušan otkriva što je napravljeno i što tek dolazi

Uoči blagdana Velike Gospe i Dana općine Slivno razgovarali smo s načelnikom Općine Juricom Mušanom o svemu što danas najviše zanima stanovnike – od realiziranih i najavljenih projekata, ulaganja i infrastrukture do položaja mladih, poljoprivrede i turističkog razvoja. Što je napravljeno, koji su najveći izazovi i što stanovnici Slivna mogu očekivati u idućem razdoblju? Donosimo razgovor o aktualnom trenutku općine, ali i planovima koji bi trebali odrediti njezin razvoj u godinama koje dolaze.

Velika Gospa jedan je od najvažnijih blagdana za vjernike, ali i za brojne obitelji i mjesta u dolini Neretve. Što Velika Gospa znači za stanovnike Općine Slivno i kako je doživljavate kao načelnik?

– Za stanovnike Općine Slivno blagdan Velike Gospe ima iznimno duboko duhovno, tradicijsko i emotivno značenje. Kao načelnik općine ovaj blagdan doživljavam ne samo kao vrhunac vjerske godine, već i kao središnji društveni događaj koji okuplja našu zajednicu i čuva naš lokalni identitet.

Dan općine prigoda je za osvrt na proteklo razdoblje. Kada biste trebali izdvojiti nekoliko najvažnijih stvari koje su obilježile proteklu godinu, što biste istaknuli?

– Pa sasvim sigurno realizaciju nekoliko bitnih projekata koje su nastavljene od protekle vlasti, kao i uspješne prijave na nekoliko javnih poziva gdje smo povukli mnoga važna sredstva za Općinu Slivno.

Koji su projekti trenutno najvažniji za Općinu Slivno i njezine stanovnike? Na čemu će se posebno raditi u idućem razdoblju?

– Rekao bih završetak 2 faze uređenja šetnice u Komarnoj, završetak 5 faze obale u Blacama, završetak spajanja na kanalizacijsku mrežu u svim priobalnim mjestima kao i spajanja svih kućanstava u našim mjestima Podgradina i Vlaka i razvijanje sekundarne mreže, nabava komunalnog vozila u sklopu projekta ‘‘Za čišće i zelenije Slivno‘‘.

Od drugih bitnijih projekata istaknuo bih rekonstrukciju mula u Kleku,,izgradnju dječjeg igrališta u naselju Trn, 1. fazu rekonstrukcije ceste NC9 Slivno-Smrden Grad-Zavala.

Slivno je područje izrazitih prirodnih potencijala, od Neretve i mora do poljoprivrede i turizma. Kako te potencijale pretvoriti u još kvalitetniji život za lokalno stanovništvo?

– Pretvaranje prirodnih potencijala općine Slivno u višu kvalitetu života zahtijeva povezivanje poljoprivrede, održivog turizma i zaštite delte Neretve u jedinstven i profitabilan lokalni lanac vrijednosti. Ključ je u tome da se gospodarski rast ne odvija na štetu prostora, već da izravno koristi domaćem stanovništvu kroz stabilnije prihode i modernu infrastrukturu. Treba povezati smještaj na obali (Blace, Duba, Komarna, Duboka, Klek) s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ovima) u unutrašnjosti općine kroz gastronomske rute i foto-safari vožnje lađama. Valjalo bi razvijati cikloturizam, pješačke staze, pogotovo kroz ruralni dio i priobalje.

Poljoprivreda, posebno proizvodnja mandarina i drugih kultura, važan je dio života doline Neretve. S kojim se izazovima danas susreću lokalni poljoprivrednici i može li im općinska uprava dodatno pomoći?

– Lokalni poljoprivrednici u dolini Neretve suočavaju se s višestrukom krizom koju obilježavaju klimatske promjene koje uzrokuju veliko zaslanjenje tla i vode, najezde sredozemne voćne muhe i nestabilne otkupne cijene. Iako je ključna politika u rukama Ministarstva poljoprivrede, općinska uprava može djelovati kao koordinator i logistička potpora na terenu.

Turizam je sve važniji za ovaj kraj. Kako pomiriti turistički razvoj s očuvanjem prirode, tradicije i autentičnosti prostora ?

– Vrijeme je da građevinske zone moraju poticati obnovu starih kamenih kuća u zaleđu, a ne samo pritisak na obale. Imamo velikih potencijala i po ruralnim dijelovima Slivna tako da tu vidim način kako ostvariti autentičnost prostora. Izgradnjom i označavanjem biciklističkih i pješačkih staza koje povezuju povijesne lokalitete (poput kule Smrdan grad iznad Kleka) gosti se privlače u unutrašnjost općine, čime se rasterećuju plaže i obala.

 Jedan od najvećih izazova brojnih ruralnih sredina jest odlazak mladih. Kakva je situacija u Slivnu i što lokalna vlast može učiniti kako bi mladi ovdje vidjeli svoju budućnost?

– Nastavak i proširenje programa poput redovitih općinskih stipendija za nadarene studente (koje iznose 180 eura mjesečno), početak razmišljanja i za mlade obitelji koji su tu ostali živjeti da Općina Slivno ima i svoj vrtić s vremenom.

 Koliko su mladima i obiteljima danas dostupne mjere Općine – od pomoći pri rješavanju stambenog pitanja do potpora za obrazovanje, djecu i poduzetništvo?

– Mjere koje Općina Slivno nudi mladima i obiteljima usmjerene su primarno na izravne financijske potpore za djecu i obrazovanje, dok su poticaji za stambeno zbrinjavanje i poduzetništvo trenutačno manje razvijeni na lokalnoj razini i ovise o suradnji s državnim institucijama i županijom. Općina pruža stabilnu i lako dostupnu izravnu financijsku pomoć za roditelje, pri čemu se iznosi povećavaju s brojem djece:

Jednokratne naknade za novorođenčad: roditelji ostvaruju pravo na novčane potpore za svako novorođeno dijete.

Predškolski odgoj: općina sufinancira rad lokalnih dječjih vrtića, čime se cijena boravka djece drži pristupačnom za zaposlene roditelje.

Školski troškovi: sufinanciraju se radni materijali i prijevoz učenika, čime se olakšava osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje.

Kakva je suradnja Općine sa Županijom, državnim institucijama i drugim jedinicama lokalne samouprave? Koliko je ta suradnja važna za realizaciju većih projekata?

– Suradnja Općine Slivno s Dubrovačko-neretvanskom županijom, državnim institucijama i susjednim općinama te gradovima od presudne je važnosti jer općina sama nema fiskalni ni administrativni kapacitet za provođenje kapitalnih infrastrukturnih projekata. S obzirom na to da izvorni lokalni proračun pokriva većinom manje komunalne zahvate, svaki veći projekt u Slivnu ovisi o vertikalnoj sinergiji s višim instancama vlasti.

Županija kroz redovite javne pozive i prihode od koncesijskih naknada sufinancira uređenje plaža, šetnica i lokalnih luka u priobalnim naseljima, što izravno podiže turistički standard općine.

 Koji je projekt koji biste osobno posebno voljeli vidjeti realiziran tijekom svog mandata?

– Osobno bih želio da većina aglomeracije bude realizirana tijekom svog mandata, to su započeti procesi koje je bitno realizirati i za apsolutnu čistoću mora i rijeka u našoj Općini.

Kada govorimo o infrastrukturi, što je trenutno najveći prioritet – prometnice, vodoopskrba, kanalizacija, javni sadržaji ili nešto drugo?

– Kada govorimo o infrastrukturi u općini Slivno, apsolutni prioritet trenutačno imaju kanalizacija (sustav odvodnje) i vodoopskrba. Ovi se projekti provode kroz velike kapitalne investicije – takozvane aglomeracije.

Iako su prometnice i javni sadržaji važni za svakodnevni život, vodno-komunalna infrastruktura izravno uvjetuje opstanak dvaju glavnih stupova lokalnog gospodarstva: turizma i poljoprivrede.

 Kako ocjenjujete kvalitetu života u općini danas u odnosu na prije nekoliko godina? Što je napravljeno, a gdje još ima prostora za napredak?

– Kvaliteta života u općini Slivno danas je značajno viša nego prije nekoliko godina, ponajviše zahvaljujući smanjenju prometne izolacije i velikim ulaganjima u komunalnu infrastrukturu. Ipak, brz razvoj obalnog turizma stvorio je nove izazove, pa prostor za napredak leži u boljem balansiranju sezonskih pritisaka i stvaranju cjelogodišnjih sadržaja za domaće stanovništvo.

Otvaranje Pelješkog mosta i pristupnih cesta potpuno je promijenilo dinamiku općine. Mjesta poput Komarne i Duboke pretvorila su se iz prometno izoliranih naselja u atraktivne i lako dostupne lokacije, što je dalo snažan vjetar u leđa lokalnom turizmu i vrijednosti nekretnina.

Mjesta za napredak uvijek ima, svugdje se šire nove zone i uvijek se traže novi putovi, voda, struja te osnovne komunalije koje pokreću širenje tih zona.

Dan općine nije samo prilika za predstavljanje projekata, nego i za okupljanje ljudi. Koliko su vam važni društveni, kulturni, sportski i vjerski sadržaji u očuvanju zajedništva?

– Društveni, kulturni, sportski i vjerski sadržaji imaju neprocjenjivu ulogu u očuvanju zajedništva, jer oni čine stvarni život u općini.

Očuvanje neretvanske baštine: kroz rad lokalnih društava, udruga, mlađe generacije uče o povijesti, običajima i tradicijskom načinu života u delti Neretve. Većinom su ljeti manifestacije poput ribarskih večeri, otvaranje galerije u Kleku i razni nastupi manjih bendova duž obale.

Koliko je važno sačuvati tradiciju i običaje ovog kraja, posebno u vremenu kada se život na selu i u manjim sredinama brzo mijenja?

– Očuvanje tradicije i običaja u Općini Slivno iznimno je važno jer štiti identitet i zajedništvo njezinih 18 naselja na spoju Neretve i mora. Dok se život na selu brzo mijenja, baština pruža osjećaj pripadnosti, povezuje generacije i održava prepoznatljiv duh ovog kraja živim.

Koju biste poruku povodom Dana općine i blagdana Velike Gospe uputili svim stanovnicima Općine Slivno, posebno onima koji danas žive izvan svog rodnog kraja?

– Uz vjeru da ćemo zajedničkim radom ostvariti sve zacrtane ciljeve, svim žiteljima, također i onima koji su izvan rodnog kraja u ime Općine Slivno i svoje osobno ime, od srca čestitam Dan općine Slivno i blagdan Velike Gospe!

Svima upućujem poruku zajedništva, ponosa na vlastite korijene i nade u budućnost rodnoga kraja.

 I za kraj – kada biste jednom rečenicom trebali opisati kakvo Slivno želite ostaviti budućim generacijama, kako bi ta rečenica glasila?

– Želim ostaviti Slivno kao gospodarski snažnu i moderno razvijenu općinu u kojoj mladi ljudi ostaju živjeti, raditi i graditi budućnost, ponosno čuvajući autohtonu tradiciju, plodnost neretvanskih polja za generacije koje dolaze.