Brojni predavači okupljeni na Međunarodnom znanstvenom skupu pod naslovom “Blago vjere” koji se dva dana održava u prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu, a sve u povodu 25. godišnjice pastoralnog pohoda pape Ivana Pavla II. Splitu i Solinu, posvjedočili su značaj njegova posjeta Hrvatskoj, kao i samog djelovanja. Posvjedočili su tome koliko je on, kako su brojni istaknuli, volio hrvatski narod i koliko je naš narod volio njega.
Prvog dana skup su u ime domaćima, organizatora, pozdravili don Ante Čotić, upravitelj prasvetišta Gospe od Otoka, Mario Matijević u ime Javne ustanove u kulturi “Zvonimir” Solin te u ime Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu prof. dr. sc. don Ivan Bodrožić, koji je, među ostalim, kazao:
– Papa Ivan Pavao Drugi je volio naš narod i smatrali smo da mu se trebamo odužiti i na ovaj način znanstvenim skupom, našim istraživanjima i doprinosom koji ćemo ovim skupom dati, izučavanju njegovih poruka, ustvari da ih ponovno danas lansiramo u ovom našem vremenu, što je nasušna potreba našeg naroda i ovoga trenutka.
Volio je naš narod
Zato smo i izabrali ovaj prostor koji je povijesni prostor našega naroda, a znamo da je on toliko rado isticao povijesne dimenzije, našu vezanost s kršćanstvom od samih početaka dolaska ovdje. Kada je pohodio Split i Solin izgovorio je rečenicu koju je nadbiskup Barišić često ponavljao: Ovdje povijest nije šutjela! Što je bilo tako upečatljivo da je njega to dodatno bilo dirnulo. I smatramo da ono što povijest nije šutjela, što on nije šutio kada se radilo o nama i našoj povijesti trebamo znati pamtiti, živjeti i dalje reproducirati. To je jedna bitna dimenzija koju ovaj skup ima i smisao, da ne ode u zaborav ono što je rekao nego da i od toga danas živimo – poručio je don Ivan Bodrožić, a dobrodošlicu je svima u ime Grada Solina uputio i dogradonačelnik Ivica Rakušić.
Skup se održao uz financijsku potporu Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, pa je uspješan rad poželio i župan Blaženko Boban rekavši:
– Također kao aktivni sudionik tog vremena želim uspjeh ovom skupu, da papine riječi koje je izgovorio prilikom susreta na Gospinu otoku, kroz ovaj simpozij dođu do svih, a poglavito do mladih.
Programu su nazočili i nadbiskup u miru, mons. Marin Barišić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Franjo Frankopan Velić, dok su prva dva predavanja održali apostolski nuncij u Saveznoj Republici Njemačkoj, mons. Nikola Eterović i mons. Želimir Puljić, apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije.
Europa omiljena tema
– Moje predavanje je spoj iskustava, osobnih sjećanja, ali i pravnih načela kojima se vodila Sveta Stolica u rješavanju tadašnje jugoslavenske krize koja je, nažalost, uzrokovala toliko razaranja, tolike mrtve, toliko patnje i upravo je Sveta Stolica priznavanjem Hrvatske i Slovenije htjela zaustaviti ratna nasilja ovdje na ovim našim prostorima i uspostaviti mir u slobodi i demokraciji, prema samoodređenju svih naroda koji to žele – kazao je mons. Eterović kada je govorio o svom predavanju pod naslovom “Ivan Pavao II. i priznanje Hrvatske”., dok je mons. Puljić kazivao o temi: “Europa kao osobito ozemlje u spisima pape Ivana Pavla II.”.
– Europa je papi Ivanu Pavlu II. bila omiljena tema o kojoj je pisao i govorio. Stoga bi ga se s pravom moglo nazivati “osobitim slavenskim Europljaninom”. Vjerovao je da će EU moći imati prosperitetnu i lijepu budućnost samo ako “ostane vjerna velikoj baštini i vrijednosti koje je crpila iz kršćanskih korijena”, kazao je među inim mons. Puljić.
O Papinim brojnim govorima Hrvatima od 1978. do 2005. predavanje je održao isusovac pater Božidar Nagy.
– Papa Ivan Pavao II. bio je velik Božji dar za Crkvu, za čitav svijet, ali i za hrvatski narod. Papa Wojtyła bio je prvi papa u povijesti Katoličke crkve koji se Hrvatima obraćao na njihovu materinskom jeziku. Tijekom svoga pontifikata papa Ivan Pavao II. izrekao je na hrvatskomu jeziku brojne govore, pozdrave i poruke. Uz izrečene govore, koji čine većinu njegova obraćanja Hrvatima uključivši tu i njegovih pet posjeta Crkvi u Hrvata, Ivan Pavao II. upućivao je i pisane poruke za razne prigode i svečana slavlja.
Osim toga, Papa je i na drugim jezicima govorio o Hrvatima, pogotovo za vrijeme tragičnih zbivanja tijekom Domovinskoga rata (1991. – 1995.). Ti njegovi govori su dragocjeno svjedočanstvo o tome što su sve i papa Wojtyła osobno i Sveta Stolica učinili za zaustavljanje rata. Svi ovi govori objavljeni su 2011. u knjizi na 512 stranica pod naslovom “Papa govori Hrvatima” u izdanju Filozofsko-teološkoga instituta Družbe Isusove u Zagrebu. Govori su doneseni kronološkim redom kako su bili izrečeni, odnosno napisani od 1978. do 2005. godine. Riječ je o dragocjenoj dokumentaciji zahvaljujući kojoj možemo pratiti dio povijesti hrvatskoga naroda i njegovih veza sa Svetom Stolicom na prijelazu iz drugoga u treće tisućljeće kršćanstva, kazao je među inim pater Nagy.
’Dođite češće Papi u Rim’
Sveti Otac se često susretao s mladima, pa je tako o hodočašćima mladih Hrvata papi Ivanu Pavlu II. u Rim osamdesetih godina govorio naš kolega, novinar “Slobodne Dalmacije” Ivan Ugrin:
– Papa Ivan Pavao II. primio je osamdesetih mnogo grupa mladih hrvatskih hodočasnika. No, nisu u crkvenoj, a još manje u ondašnjoj socijalistički orijentiranoj javnosti ostavili više traga, jer pod povećalom UDBA-e i Partije bila su prije svih hodočašća koja su išla Papi stopama danas blaženog Ivana Merza i u kojima je sudjelovao veliki broj mladih hrvatskih katolika. Ipak, osamdesetih je Sveti Otac pozdravljao na hrvatskom jeziku svaku pa i najmanju grupu Hrvata koja bi stigla u Rim, a neke je primao i u privatnim audijencijama u Apostolskoj palači i ljetnikovcu Castel Gandolfo, zahvaljujući ponajviše ocu Božidaru Nagyu, u ono vrijeme uredniku hrvatskog programa na Radio Vatikanu – kazao je tom prilikom Ivan Ugrin i nastavio:
Karol Wojtyła – mladi pjesnik
– Nakon mise na hrvatskom za mlade iz Zadra, u privatnoj kapeli u Vatikanu 14. prosinca 1985., Sveti Otac je mladima među ostalim rekao u šali “da kažu kod kuće da Hrvati češće dolaze u Rim kako bi mogao naučiti bolje hrvatski jezik”. No, koliko je njemu bilo korisno to što smo mi u velikom broju hodočastili Papi u Rim, to je još više koristilo nama koji smo u tim hodočašćima rasli i duhovno, i vjerski, i domoljubno. Bili smo ponosni što smo imali “našega” Papu koji je na svoj način pripremao hrvatski narod za ono što je uslijedilo u devedesetima kad smo napokon postali slobodan narod sa svojom državom koju je on među prvima priznao 13. siječnja 1992. godine.
Mario Matijević iz “Zvonimira”, jedan od organizatora događanja, također se predstavio i izlaganjem “Uloga don Frane Bulića i don Lovre Katića u očuvanju i osnaživanju odnosa rimskoga prvosvećenika i Crkve u Hrvata”.
– Upravo prilikom pripremanja izložbe o don Lovri Katiću, pronalaskom dokumenta o kojemu govorim u predavanju rođena je ideja o ovoj izložbi i simpoziju koji na jedan poseban način sumiraju odnos Salone i Rima, rimskoga biskupa i salonitanskih biskupa, a koji je kulminirao dolaskom Ivana Pavla II. u Solin.
Tu je upravo uloga don Frane Bulića i don Lovre Katića zaista velika, jer na poseban način u svojevrsnoj povelji pisanoj don Franinim svečanim leksikom sažeta je sva povijest tih odnosa rimskih prvosvećenika i hrvatskoga naroda, a mi ovdje posebno promatramo solinski isječak te povijesti, odnosno salonitansku kockicu toga velikoga mozaika – kazao je Mario Matijević i najavio kako će dogodine uz izradu posebnoga zbornika radova s ovoga skupa, nastojati pribaviti te izraditi kopiju knjige koja je nastala na temelju don Franina teksta, a koja je poklonjena onodobnome papi.
O Karolu Wojtyłi (Ivanu Pavlu II.) kao pjesniku i recepciji njegova književnog djela u Hrvatskoj, govorio je splitski katedralni župnik, prof. dr. sc. don Ante Mateljan.
– Kršćanska vjera utemeljena je na utjelovljenoj Riječi. Stoga je promišljena, izgovorena, napisana i predočena riječ bila i jest bitni okvir iskustva kršćanske vjere. Karol Wojtyła se već od mladosti usmjerio toj Riječi, upućujući na nju kroz dramu i kazalište, kao glumac i autor drama “Pred zlatarnicom”, “Forma drame” i “Brat našega Boga”. Posebno mjesto u njegovu stvaralaštvu ima poezija, osobito dojmljiva na izvornom, poljskom jeziku – zaključio je Mateljan •.