Od Slavonije do Dalmacije poljoprivrednici tvrde da zbog odluka Agencije za plaćanja u poljoprivredi ostaju bez potpora, a pojedini su i pred ovrhama. APPRRR poručuje da korisnike unaprijed obavještava o statusu parcela i omogućuje im da aktivnost dokažu i geotagiranom fotografijom. Međutim jedno pitanje i dalje ostaje neodgovoreno: jesu li kontrole dovoljno pouzdane i razumljive poljoprivrednicima?
„APPRRR ubija hrvatskog seljaka! Ovrhe, pljenidba stoke, pljenidba imovine!“
Tim riječima dio poljoprivrednika opisuje situaciju u kojoj su se, kako tvrde, našli nakon odluka o povratu isplaćenih potpora. Navode primjere ovrha, dugova prema Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te tvrde da su zbog povrata sredstava neki poljoprivrednici prisiljeni prodavati stoku, mehanizaciju ili čak odustajati od poljoprivrede i odseliti se u inozemstvo.
S druge strane, Agencija za plaćanja situaciju predstavlja bitno drugačije. U aktualnoj obavijesti poljoprivrednicima navodi da je riječ o informiranju korisnika o stanju njihovih prijavljenih oranica te podsjetniku na mogućnost odustajanja od zahtjeva za potporu bez sankcija do 1. listopada 2026.
Satelit nije prepoznao aktivnost
U središtu nezadovoljstva poljoprivrednika nalazi se upravo sustav satelitskog nadzora.
Poljoprivrednici tvrde da sustav može dati pogrešnu ili promjenjivu sliku stvarnog stanja na terenu. Kao primjer navode situacije u kojima poljoprivrednik obrađuje parcelu, održava je ili napasa stoku, ali sustav odnosno satelitski snimak ne prepozna aktivnost.
Posebno ističu krške pašnjake, gdje se način korištenja zemljišta bitno razlikuje od intenzivne poljoprivrede u Slavoniji.
Poljoprivrednici se stoga pitaju može li satelitska snimka sama po sebi dovoljno precizno utvrditi ono što se događa na zemlji?
APPRRR u svojoj aktualnoj obavijesti navodi da se na obradivim površinama moraju provoditi propisane poljoprivredne aktivnosti, od obrade tla, sjetve i sadnje do košnje, žetve, berbe, postrne obrade ili minimalnih aktivnosti održavanja zemljišta.
Za parcele na kojima aktivnost još nije potvrđena korisnicima se, kako navodi Agencija, šalje informativna obavijest.
Riječ je o parcelama označenima crvenim i žutim „semaforom“.
APPRRR pritom naglašava da korisnici koji do sada nisu obavili potrebnu aktivnost mogu odustati od zahtjeva za potporu do 1. listopada 2026., kako im ne bi bila naplaćena kazna.
Drugim riječima, Agencija tvrdi da aktualna obavijest nije nalog za automatski povrat novca, nego upozorenje korisniku da provjeri status svoje parcele i, ako aktivnost nije provedena, pravodobno reagira.
Različiti podaci
Problem nastaje, tvrde poljoprivrednici, kada se administrativni i satelitski podaci ne podudaraju sa stvarnim stanjem.
U njihovoj interpretaciji, poljoprivrednik može godinama koristiti određenu površinu, održavati je i ispunjavati svoju obvezu, a zatim dobiti zahtjev za povrat sredstava jer kontrolni sustav naknadno nije potvrdio ono što se događalo na terenu.
Posebno upozoravaju na slučajeve u kojima se, prema njihovim tvrdnjama, zbog utvrđene nepravilnosti traži povrat koji višestruko premašuje vrijednost pojedinačne sporne aktivnosti.
Agencija u svojoj obavijesti ističe da se poljoprivrednici ne moraju oslanjati isključivo na satelitsku procjenu.
Ako su poljoprivrednu aktivnost obavili, mogu kao dokaz dostaviti geotagirane fotografije putem AgroGTF aplikacije.
APPRRR navodi da se kod dostave fotografija kroz modul Evidencije fotografije mogu napraviti unutar ARKOD parcele, pri čemu je potrebno dostaviti najmanje tri fotografije s različitih dijelova parcele.
Takvi se podaci, prema Agenciji, koriste pri provjeri prihvatljivosti površina za tražena plaćanja.
Od oranica do pašnjaka
Poljoprivrednici problem ilustriraju primjerima iz različitih dijelova Hrvatske.
U Slavoniji upozoravaju na situacije u kojima se nekoliko metara sporne površine ili određena nepravilnost na parceli može pretvoriti u financijski problem za cijelu prijavljenu površinu.
Na krškim područjima problem je još složeniji. Tamo se održavanje zemljišta često temelji na ispaši i drugim aktivnostima koje nisu jednako vizualno očite kao intenzivna obrada oranice.
Poljoprivrednici tvrde da se zbog toga može dogoditi paradoks: čovjek godinama održava pašnjak upravo onako kako je predviđeno, a zatim dobije zaključak da sustav nije prepoznao odgovarajuću aktivnost.
Kada upozorenje prerasta u dug?
Za poljoprivrednike najveći strah počinje kada kontrola više nije samo pitanje semafora na Agronetu, nego postane pitanje povrata novca.
Poljoprivrednici tvrde da se pojedinačni dugovi mogu pretvoriti u ozbiljan udar na gospodarstvo te navode slučajeve prodaje stoke i mehanizacije, zatvaranja OPG-ova i odustajanja od proizvodnje.
Najteže posljedice, upozoravaju, mogu imati mala obiteljska gospodarstva koja nemaju novaca za višegodišnje sporove i nepredviđene povrate.
Njihova poruka Ministarstvu i Agenciji glasi:
-Ne tražimo milostinju. Tražimo da nas pustite da radimo i proizvodimo.
APPRRR u svojoj obavijesti poljoprivrednicima poručuje da je sada trenutak za provjeru statusa parcela, a ne za čekanje.
Ako je aktivnost provedena, korisnik može dostaviti dokaz putem AgroGTF-a. Ako nije provedena, postoji mogućnost odustajanja od zahtjeva do 1. listopada 2026. bez sankcija, uz iznimke za intervencije kod kojih vrijede posebni termini, poput određenih mjera s odgođenom košnjom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....