Ribaru je barku obilazila njemu nepoznata ribetina na Jadranu, kaže da su sve manje ribe u strahu pobjegle i sakrile se

"Zna li ko o kojoj se ribi radi ? Veća od 1/2 metra, obilazila mi je oko barke 10 minuta, dok su iglice i druga sitna riba sakrili ispod i bježali od nje...", upitao je jedna čovjek u Facebook grupi "Živi svijet Jadranskog mora".

Video OVDJE.

Onda su u komentarima svi unisono ustvrdili da se radi o lampugi (Coryphaena hippurus). A o njoj je i Novi list svojevremeno pisao: 

Lampuga (Coryphaena hippurus) jedina je predstavnica porodice lampuga (Coryphaenidae) u našem moru. Prepoznatljiva je po izduženom, bočno spljoštenom tijelu, snažnom repu i bojama koje se prelijevaju od plave i zlatne do zelene. Kako piše Novi list, u svjetskim morima može dosegnuti 2,1 metar dužine i težinu od 40 kilograma, dok primjerci ulovljeni u Jadranu rijetko premašuju 20 kilograma.

/Shutterstock

f b

Njezina građa otkriva aktivnog grabežljivca. Ima dobro razvijene peraje, osobito snažnu repnu, te veliku i jaku čeljust. Leđa joj krase blještave plavičaste, zlatne i zelenkaste nijanse, dok je trbušna strana srebrnasta. Upravo to prelijevanje boja čini je jednom od najatraktivnijih jadranskih riba, no nakon uginuća njezina obojenost brzo blijedi i uglavnom nestaje.

Odrasle mužjake moguće je razlikovati po izraženom, gotovo okomitom čeonom profilu, odnosno svojevrsnoj „kresti“. Kod ženki i mladih jedinki ta izbočina nije razvijena ili je mnogo manja i zaobljenija. Na trbušnoj strani odraslih primjeraka mogu se pojaviti i crne točkice. Razlike u izgledu tijekom odrastanja toliko su velike da su znanstvenici svojedobno vjerovali kako je riječ o čak 19 različitih vrsta, navodi Novi list.

Stanovnica pučine koja dolazi i u luke

Lampuga je ponajprije riba otvorenog mora, premda povremeno ulazi u unutarnje kanale. Češća je na srednjem i južnom Jadranu, dok je na sjevernom dijelu mnogim ribarima slabo poznata. Većinu vremena provodi blizu površine, ali može se spustiti i do dubine od 85 metara.

U potrazi za toplijom vodom i hranom prelazi velike udaljenosti. Novi list navodi da pritom može razviti brzinu veću od 50 čvorova, zbog čega je ubraja među najbrže migratorne pučinske ribe. U Jadranu se najčešće susreće tijekom toplijeg dijela godine, dok je zimi gotovo nema na vidiku.

/Shutterstock

Na pučini se hrani manjom plavom ribom, među ostalim srdelama, inćunima i iglicama. Bliže obali često progoni ciple, a u lovačkom zanosu za njima zna ući duboko u luke i marine.

Osim najraširenijeg imena lampuga, za ovu se ribu u hrvatskom jeziku upotrebljavaju i danas manje poznati nazivi lanča, lančeska, leburda i trabakul, piše Novi list.