Iza kulisa devetog Međunarodnog festivala pršuta – Drniš 2026. otvorene su ozbiljne poslovne teme – od razvoja domaće proizvodnje i financiranja do tržišnog potencijala autohtonih proizvoda. O njima se razgovaralo na konferenciji organiziranoj u suradnji s partnerom festivala, Istarskom županijom.
Pršut razvojni adut zaleđa
Pršut je danas puno više od tradicionalnog prehrambenog proizvoda. Uz kvalitetu i zaštitu izvornosti, njegova se vrijednost sve više gradi kroz brendiranje, ulaganja, povezivanje proizvođača s turizmom i stvaranje proizvoda s dodanom vrijednošću.
Šibensko-kninska županija u tome vidi priliku za snažniji razvoj zaleđa. Župan Paško Rakić istaknuo je da uz razvijeno priobalje treba dodatno povezati poljoprivredu, gastronomiju i prirodne atrakcije unutrašnjosti županije. Drniš, Promina, Ružić i Unešić, smatra, imaju sve preduvjete za razvoj, ali ih treba objediniti u cjelovitu turističku i gospodarsku priču.
„Sve imamo, samo to moramo podići na višu razinu“, poručio je Rakić, naglasivši važnost sinergije turističkog sektora, gradova i općina, županije i proizvođača.
Drniš želi upravo pršut pretvoriti u jedan od svojih razvojnih aduta. Gradonačelnik Drniša Tomislav Dželalija najavio je nastavak potpore proizvođačima u nabavi opreme i certificiranju te projekt Kuće pršuta, koja bi posjetiteljima trebala pokazati cijeli proces proizvodnje. U planu su i pršutarske ceste povezane s vinskim cestama.
„Drniš može postati hrvatski grad pršuta 365 dana u godini“, poručio je Dželalija.
Istra primjer dobre prakse
Iskustvo Istre pokazuje kako se takav razvoj može sustavno graditi. Boris Miletić, župan Istarske županije, istaknuo je da Hrvatska ne može konkurirati velikim proizvođačima količinom, ali može kvalitetom i autentičnošću.
„Premali smo da bismo bili prosječni“, poručio je, istaknuvši da je upravo eno-gastro ponuda u Istri na drugom mjestu među motivima dolaska turista.
Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije, naglasio je da je povezivanje preduvjet dugoročnog uspjeha. Istra je razvoj poljoprivrede prije dvadesetak godina postavila na strateške temelje, uz Fond za razvoj poljoprivrede i Agenciju za ruralni razvoj, a danas dodatno ulaže u primarnu i stočarsku proizvodnju.
Predstavnicima Istarske županije u Drnišu se pridružio i Mario Bratulić, načelnik općine Sveti Petar u Šumi, poznate po proizvodnji pršuta i suhomesnatih proizvoda, koji je na konferenciji imao ulogu moderatora.
Važan pristup kapitalu
Za razvoj proizvodnje važan je i pristup kapitalu. Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, istaknuo je da je oko 5500 proizvođača u Šibensko-kninskoj županiji u posljednjih deset godina koristilo mjere Zajedničke poljoprivredne politike, pri čemu gotovo polovica sredstava odlazi na investicije i ruralni razvoj. Država dodatno potiče certificirane proizvode, a prošle je godine 14 proizvođača pršuta kroz tu mjeru dobilo oko 400 tisuća eura.
Ante-Janko Bobetko, zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a, rekao je da je HAMAG-BICRO u županiji podržao gotovo 600 poduzetnika, među njima i pršutare. Posebno je izdvojio zajmove do 100 tisuća eura uz mogućnost otpisa do 50 posto glavnice, dok se za primarne proizvođače pripremaju i zajmovi do 150 tisuća eura uz mogućnost otpisa dijela glavnice.
Ivan Bota, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, poručio je da europski fondovi više ne bi trebali biti „bauk“ za male proizvođače. Za ruralna područja dosad je bilo izdvojeno oko 550 milijuna eura, a u novom razdoblju očekuje se povećanje sredstava, uz dostupnu stručnu podršku za pripremu i provedbu projekata.
Razvoj lokalnih proizvođača ne može počivati samo na javnim potporama, naglasio je Joso Smolić, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore. Komora malim proizvođačima i prerađivačima pruža podršku kroz edukacije i povezivanje s tržištem, a Smolić posebno ističe važnost marketinga i korištenja dostupnih fondova.
„Poljoprivrednik ne može biti sve. Za rast poslovanja potrebno je koristiti stručnu i institucionalnu podršku“, kaže Smolić.
Zajedništvo ključno za razvoj sektora
Sandra Gutić, načelnica Sektora za sigurnost hrane i veterinarsko javno zdravstvo Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, podsjetila je da mali proizvođači imaju mogućnost prilagodbe infrastrukture i opreme svojim uvjetima kroz Pravilnik o mjerama prilagodbe. Pritom, naglasila je, fleksibilnost ne znači kompromis kada je riječ o sigurnosti hrane. Zaštićeni pršut može se, dodala je, plasirati na cijelo tržište Europske unije.
Predsjednik Udruge proizvođača drniškog pršuta Drago Pletikosa naglasio je kako je za razvoj sektora ključno zajedništvo proizvođača, ali i suočavanje sa zajedničkim izazovima. Pršut, kaže, ne trpi prečace – traži znanje, iskustvo, strpljenje i godine rada, a proizvođači u Hrvatskoj i Europi dijele iste izazove i posebnosti.
Zaključak konferencije je jasan: kvalitetan proizvod nije dovoljan sam po sebi. Njegova puna gospodarska vrijednost nastaje povezivanjem proizvodnje, financiranja, certifikacije, marketinga i turizma.
Iza organizatora devetog Međunarodnog festivala pršuta - Drniš 2026., Grada Drniša, Udruge proizvođača drniškog pršuta i Obrtničke komora Šibensko-kninske županije, još je jedna uspješna manifestacija koja je okupila tridesetak izlagača i nekoliko tisuća Drnišana i njihovih gostiju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....