Proizvođači ministru Dabri: ‘Na deklaraciji treba biti datum, ne može kupac po LOT broju znati kada su rajčice ubrane‘

- Troškovi rada u poljoprivrednom sektoru znatno su porasli, što otežava poslovanje poljoprivrednicima, posebno malim proizvođačima. Nedostatak radne snage dodatno doprinosi povećanju tih troškova, a zbog sezonske prirode proizvodnje povrća koja traje svega nekoliko mjeseci, poljoprivrednici ne mogu pronaći radnike za kratkotrajno zaposlenje - istaknuto je na sastanku Odbora za povrtlarstvo Hrvatske poljoprivredne komore sa predstavnicima stručnih službi Ministarstva poljoprivrede.

Raspravljano se i o elementarnim nepogodama, ali i o uređenju tržišta s naglaskom na poboljšanje sustava deklariranja i označavanja podrijetla povrtlarskih proizvoda te predeklariranje uvoznog povrća.

Kako pojašnjavaju u HPK, prema aktualnom Zakonu o radu, sezonski radnici moraju biti zaposleni na neodređeno nakon određenog broja ugovora o radu, što je neodrživo za poljoprivrednike, dok su ranije radnici mogli biti zaposleni do devet mjeseci, nakon čega bi imali pravo na naknadu s burze rada.

Izmjene Zakona o radu

- Tražimo izmjene u Zakonu o radu, tako da obveza zapošljavanja na neodređeno ne vrijedi za radnike u poljoprivredi, čime bi se omogućilo fleksibilnije zapošljavanje sezonskih radnika, prilagođeno sezonskom karakteru proizvodnje - glavna je poruka proizvođača povrća.

Na sastanku se razgovaralo i o višim ulaznim proizvodnim troškovima, pri čemu je istaknuto kako su cijene repromaterijala, poput sjemena, gnojiva i zaštitnih sredstava, uvelike porasle u posljednjih nekoliko godina, što je dodatni pritisak na profitabilnost proizvodnje.

Jure Mišković/Cropix

Uz to, veliki problem za ovu proizvodnju su i elementarne nepogode, Naime, klimatske promjene, uključujući suše, poplave i druge elementarne nepogode, ozbiljno utječu na prinos i kvalitetu povrća i krumpira, a troškovi zaštite i oporavka od tih događaja rastu.

Jedan od ključnih problema je uređenje tržišta zbog čega proizvođači povrća zahtijevaju poboljšanje sustava deklariranja  i označavanja podrijetla proizvoda.

- Tražimo da podrijetlo proizvoda bude jasno i vidljivo označeno na deklaracijama, s obaveznim navođenjem države podrijetla. Trenutna praksa navođenja podrijetla sitnim slovima ili na teško uočljivim mjestima na etiketama ne omogućava potrošačima jednostavan uvid u podrijetlo proizvoda. Predlažemo uvođenje većih, istaknutijih natpisa o podrijetlu, čime bi se povećala transparentnost - priopćeno je iz HPK.

Isto tako, proizvođači predlažu da se na deklaracijama navede i datum berbe, kako bi potrošači imali jasniju informaciju o svježini voća i povrća. Trenutno, podaci koji su na deklaraciji, poput LOT broja, ne pružaju dovoljno informacija o vremenskom okviru berbe i uvoza, što potrošače stavlja u nepovoljan položaj kada donose odluku o kupnji.

Poticaj za kupnju domaćeg

- Ove izmjene omogućile bi potrošačima informiraniji odabir pri kupnji, potičući ih na kupovinu domaćih, svježih proizvoda, čime se jača tržišna pozicija domaćih proizvođača u odnosu na uvozne proizvode. Povećanje transparentnosti također pomaže u sprječavanju nepoštenih trgovačkih praksi i predeklariranja uvozne robe kao domaće - istaknuto je na sastanku.

Iz HPK ističu kako je potreban jači nadzor nad otkupljivačima i trgovcima.

- Umjesto da se mali proizvođači, koji često koriste dodatne proizvode izvan sezone, kažnjavaju zbog neznatnih prekršaja, predlažemo fokusiranje inspekcijskih kontrola na veće trgovce i otkupljivače, koji u velikom broju slučajeva predeklariraju robu i plasiraju je kao domaću. Time bi se osiguralo pravednije tržište i zaštitila domaća proizvodnja.

‘Kupac mora znati da je uistinu kupio domaći proizvod‘

Paun Paunović/Cropix

Ovaj prijedlog naglašava potrebu za usmjeravanjem inspekcija na veće sustave koji često koriste predeklariranje, umjesto na male proizvođače - smatraju u HPK-u.

Proizvođači povrća zalažu se i za smanjenje površinskog praga za proizvodno vezane potpore (PVP) i povećanje njihova iznosa. Njihov je prijedlog da se minimalni prag za ostvarivanje proizvodno vezanih potpora (PVP) za voćarstvo i povrtlarske kulture (također i na voćarske) smanji na 0,25 hektara.

Ovaj prijedlog je ključan za male poljoprivrednike koji obrađuju manje parcele, no suočavaju se s visokim troškovima proizvodnje. Proizvodnja voća i povrća zahtijeva značajno više fizičkog rada i resursa po jedinici površine u usporedbi s većim kulturama poput žitarica, zbog čega je ovaj prag neophodan za osiguranje opstanka malih proizvođača. To bi omogućilo poljoprivrednicima da pokriju troškove proizvodnje i zadrže konkurentnost na tržištu u odnosu na uvozne proizvode, čime bi se smanjila ovisnosti o uvozu.