Općina Primošten prikupila je oko šest tisuća dokumenata o privatizaciji “Primoštena” d.d., posjeduje ih više od Hrvatskog fonda za privatizaciju. Na temelju dokumentacije izradili su prezentacijski materijal posložen kronološki koji će uskoro biti predstavljen u Novinarskom domu u Zagrebu, a ovih dana imaju zakazan razgovor s ministrom državne imovine Brankom Bačićem.
- Mi nemamo alternativu, ovaj rat moramo privesti kraju. Znamo da se neće obnoviti ni jedan hotel i da će ostati zatvoreni. Za tu tvrdnju imamo pouzdane informacije kako je prošlog ljeta u Primošten osobno došao mađarski premijer Viktor Orban i zabranio bilo kakva ulaganja. Imamo sve dokaze o namjerno napravljenim nezakonitim radnjama, o svim osobama koje su radile na uništenju hotelske kuće “Primošten” d.d. još od početka devedesetih, imamo dokaze o izvlačenju novca i čistoj pljački - kaže nam primoštenski načelnik Stipe Petrina.
Konačna odluka
Koncem ratne 1992. godine donesena je konačna odluka o pretvorbi HTP “Primošten” u dioničko društvo koje je određeno za prodaju predviđenim programom pretvorbe poduzeća u skladu sa zakonom. Prema planu parcelacije Zavoda za urbanizam Zadar iz prosinca 1992. godine ukupna površina sve četiri lokacije - Raduča, Auto-kamp punta Maslina, Marina Kremik i Marina Lučica - iznosila je 94.108 m², a ona je predstavljala temeljni kapital društva.
Međutim, ondašnja Uprava društva uknjižila se nelegalno i na neprocijenjeno turističko zemljište koje je osporio i Hrvatski fond za privatizaciju. Predmetna imovina nije na legalan način postala dio temeljnog kapitala društva, nije dio privatizacijskog ugovora i nije plaćena - zaključak je HFP-a
- Na 300 tisuća nezakonito upisanih kvadrata tvrtka “Diamant marina” dizala je hipotekarne kredite za navodna ulaganja, imamo dokaz da je 2006. godine jedan takav kredit od 57 milijuna eura samo prebačen u Mađarsku, ni kuna nije uložena u hotele. Kada bi se Općini Primošten vratio njezin dio neprocijenjenog turističkog zemljišta umjesto imovine, dobili bi hipoteku od pola milijarde eura. Za takvu makljažu dobrim dijelom je kriv Hrvatski fond za privatizaciju, Županijsko državno odvjetništvo Zagreb i DORH, odnosno tadašnja zamjenica glavnog državnog odvjetnika Zlata Hrvoj-Šipek - tvrdi Petrina.
U kolovozu 2002. Hrvatski fond za privatizaciju prodao je “Primošten” d.d. “Diamant marini”. Tvrtka u vlasništvu Mađara nije imala nikakvo hotelsko-ugostiteljsko iskustvo i osnovana je netom prije kupnje dionica primoštenske hotelske kuće.
Uz tri hotela, Mađarima je ugovorom pripala i atraktivna marina “Kremik”, autokamp za 600 šatora, restoran, sportski tereni i drugi poslovni objekti. Za mizeran iznos od 1,6 milijuna kuna dobili su malo carstvo u jednoj od najperspektivnijih turističkih destinacija.
Rok od tri godine
Obvezali su se u tri godine obnoviti hotele, a u tom razdoblju nisu smjeli prodavati ni opterećivati nekretnine “Primoštena” d.d. Međutim, rasprodaja je krenula odmah nakon potpisivanja privatizacijskog ugovora. Prodana je bivša stara škola na Rudini, prostorije bivšeg Turističkog ureda i depandansa, upravna zgrada...
Unatoč izričitoj ugovornoj zabrani, “Diamant marina” hipotekarno opterećuje nekretnine. Nakon što je 2003. upisana hipoteka od 5,6 milijuna DEM na hotelu “Marina Lučica”, 2009. godine podignuto je još 24 milijuna eura kredita kojima su hipotekarno opterećene i preostale nekretnine.
Vinograd (2264/2 katastarske općine Primošten), skromne površine 441 četvorni metar, koncem 2007. godine opterećen je založnim pravom (hipotekom) u korist NLB Leasinga d.o.o. iz Ljubljane na iznos od 2,2 milijuna eura... lista hipotekarnih kredita je podugačaka.
Zalaganja nekretnina, odnosno upisivanjem hipoteka na procijenjene, ali i neprocijenjene nekretnine Raiffeisen Banka sklopila je 17. siječnja 2006. godine s trgovačkim društvom “Dalmatia Holiday” kao zajmoprimcem i Društvom “Primošten” d.d. kao hipotekarnim dužnikom sporazum o zasnivanju založnog prava na nekretninama kako bi se osigurala potraživanja prema “Dalmatia Holiday”, a temeljem ugovora o dugoročnom zajmu od 15. travnja 2005. godine u iznosu od 57.236.000 eura. Svu tu dokumentaciju posjeduje Općina Primošten i njezin pravnički tim.
Te 2002. godine za kupnju dionica “Primoštena” d.d. bilo je više zainteresiranih, a ponuda mađarske tvrtke “Diamant marina” bila je najnepovoljnija, manje novca nudile su tek “Terme Čatež”, ali su imale bolje garancije. Ponuda INGRA-e d.d. iznosila je 3.676.879,00 kuna, “Sunsail Adriatic” i “Zagrebački neboder” - nudili su čak 18.875.000 eura, a Biser Luka - 2.300.000 eura.
Prema ugovoru s Hrvatskim fondom za privatizaciju u roku od 30 dana novi većinski vlasnik, mađarska “Diamant marina”, morao je podmiriti obveze prema državnim vjerovnicima, Privrednoj banci Zagreb i radnicima.
To nije učinjeno na način propisan ugovorom, jer je “Diamant marina” dala kredit “Primoštenu” d.d. i zadužila ga za 162 milijuna kuna, tim kreditom “Primošten” d.d. sam je isplatio svoje vjerovničke dugove.
Mađarima išli na ruku
Kako novi vlasnik nije postupio u skladu s ugovorenim obvezama o isplati vjerovnika prodavatelju, Hrvatskom fondu za privatizaciju, već tada je bilo moguće raskinuti ugovor s kupcem bez kakvih posljedica. Zašto to nije napravljeno? - pitaju se u Primoštenu.
Prema ugovoru u roku tri godine trebao je uložiti 15.000.000 eura u obnovu hotela, nakon 22 godine hoteli “Marina lučica” i “Raduča” doslovno su ruševine, a hotel “Zora” poluruševina.
- Imamo dokaze da je u namjernu neobnovu hotela bio uključen i Županijski zavod za prostorno uređenje, jer su odbili izdati lokacijsku dozvolu za rekonstrukciju hotela iako su imali uporište u prostorno-planskoj regulativi.
Upravo odbijanjem išlo se na ruku mađarskim vlasnicima čija namjera je već tada bila jasna: izvući novce iz Primoštena, pokupovati zemlju u Baranji i Slavoniji, a hotele ostaviti u ruševinama - tvrdi Petrina.
“Adriatiq Islands Group” u vlasništvu mađarskih poduzetnika Tamasa Vitezya i Laszla Attile Kerekesa dva desetljeća mešetarila je nekretninama turističkih kompanija u Hrvatskoj.
Uz njihova imena vežu se brojne afere, predstečajni i stečajni postupci, dugovanja prema gotovo svim institucijama.
S Vitezyem i Kerekesom bilo je povezano više od 30 tvrtki u Hrvatskoj. Od države su jeftino kupovali hotele i marine, između ostalog i hotele “Jadran”, “Primošten” d.d. i “Jelsa” d.d... Sve te kompanije prošle su ili kroz stečaj ili predstečajnu nagodbu. Njihove dugove otkupio je poduzetnik Dániel Jellinek, kažu, deveti najbogatiji Mađar. Kao vlasnik dionica “Primoštena” d.d. upisan je “Cannbera Invest Zartkoruen”, zastupnik im je Kornél Bodnár. Novi vlasnik, stare muke. Prošle godine prestao je s radom i hotel “Zora”, jedini koji bio u funkciji.
Dopuštenim sredstvima
- Jasno nam je da nikakvu pomoć ne možemo očekivati od državnih institucija koje su svih ovih godina radile protiv interesa Primoštena i Republike Hrvatske i koje su bili u službi stranog suspektnog kapitala. Koliko je tu bilo korupcije i kriminala trebale bi otkriti službe progona RH, a na nama je da se za svoje borimo svim dopuštenim sredstvima, pa ako treba i masovnom pobunom lokalnog stanovništva - zaključuje Petrina.