Borba stanovnika Stankovića i Podvlaštice na Pelješcu protiv trase brze ceste Perna – Brijesta nije završila ročištem na Upravnom sudu u Splitu. Naprotiv, nakon rasprave održane 23. rujna otvorilo se još jedno važno pitanje, a to je: kako je moguće da je varijanta trase V1b ranije odbačena uz obrazloženje da nije u skladu s Prostornim planom, a da se upravo ta varijanta kasnije pojavila u Prijedlogu izmjena županijskog Prostornog plana?
Skupina građana tako osporava rješenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš. Ne protive se izgradnji ceste, naglašavaju, nego trasi koja bi se, prema njihovu mišljenju, mogla približiti kućama, maslinicima i vinogradima te ugroziti prostor u kojem se generacijama živi.
Alternativa koja nije nestala
Jedna od središnjih točaka spora jest takozvana varijanta V1b. Ona nije bila tek prijedlog mještana, nego je bila sastavni dio studijske dokumentacije i uspoređivana je s drugim varijantama trase.
U dokumentaciji se pojavljuje kao zasebna varijanta, a u pojedinim segmentima procjene dobiva i povoljnije ocjene. Posebno je zanimljivo da je u dijelu koji se odnosi na krajobrazne vrijednosti ocijenjena prihvatljivijom od drugih razmatranih rješenja.
Ipak, varijanta V1b nije odabrana. Jedno od ključnih obrazloženja bilo je da nije u skladu s prostornoplanskom dokumentacijom. Upravo se tu, međutim, danas pojavljuje nova okolnost.
Tijekom 2025. godine, u pripremi ciljanih izmjena Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, ponovno se pojavljuje – ovaj put kao varijanta koja se ucrtava u Prijedlog plana.
Drugim riječima, ono što je prije bilo problem zbog Prostornog plana kasnije je postalo dio prijedloga izmjene tog istog planskog okvira.
To samo po sebi ne znači da je rješenje Ministarstva nezakonito. Ali otvara pitanje koje će biti važno i za sudski postupak: koliko je uvjerljivo odbaciti okolišno povoljniju varijantu samo zato što u trenutku procjene nije bila sadržana u važećem Prostornom planu, ako se kasnije upravo ta varijanta uključuje u izmjene plana?
Hrvatske ceste prihvatile izmještanje
Još jedan detalj dodatno komplicira sliku. Početkom 2025. godine objavljeno je da su Hrvatske ceste prihvatile prijedlog izmjene trase kod Stankovića te da je prijedlog upućen u postupak izmjena Prostornog plana. Županijski zavod za prostorno uređenje potvrdio je da je izmještanje dijela trase ušlo u pripremu izmjena plana.
Tako se u relativno kratkom razdoblju dogodio važan zaokret.
Najprije je postojala trasa iz projekta i Studije utjecaja na okoliš. Zatim su mještani inzistirali na alternativnom rješenju. Hrvatske ceste prihvatile su potrebu izmještanja dijela trase, a varijanta V1b potom se pojavila u Prijedlogu izmjena županijskog Prostornog plana.
Za stanovnike Stankovića upravo je to dokaz da pitanje trase nije zatvoreno.
‘Ne tražimo da se cesta ne gradi‘
Skupina građana pritom naglašava da njihov cilj nije zaustavljanje prometnog projekta.
Njihov je zahtjev da se prije gradnje utvrdi može li se cesta izgraditi trasom koja će imati manje posljedice za ljude, kulturnu baštinu, krajobraz, izvore vode i prirodu.
Na javnoj raspravi predali su 34 stranice primjedbi. Tvrde da su na velik dio njih dobili odgovore koji su bili formulirani tipski, bez konkretnog odgovora na pojedinačne probleme koje su otvorili.
U sudskom postupku zato pokušavaju dokazati da javnost nije samo formalno trebala dobiti mogućnost da nešto napiše, nego da su nadležna tijela morala stvarno razmotriti i obrazložiti zašto te primjedbe prihvaćaju ili odbijaju.
Ugrožene kuće
Posebno osjetljivo pitanje predstavljaju stare kamene kuće u Stankovićima.
Stanovnici tvrde da se neke od njih nalaze svega dvadesetak metara od planiranog zahvata, dok studija u pojedinim dijelovima navodi znatno veću udaljenost.
Ako bi se tijekom gradnje izvodila miniranja i duboki usjeci, mještani strahuju za statiku kuća koje su građene prije nekoliko stoljeća. Trasa prolazi područjem na kojem se nalaze izvori koje stanovnici koriste, a mještani upozoravaju na potrebu preventivne zaštite, a ne samo praćenja stanja nakon početka radova.
U sudskom sporu otvoreno je i pitanje buke. U samom rješenju Ministarstva navedeno je da će na pojedinim lokacijama biti prekoračene dopuštene razine buke te da se zbog tehničkih ograničenja na određenim mjestima ne mogu postaviti klasične barijere.
Kao jedna od mjera predviđa se poboljšanje zvučne izolacije objekata. Za stanovnike to, međutim, ne rješava problem života izvan zidova kuće, u dvorištu, vrtu ili na poljoprivrednim površinama. Zato tvrde da se ne može samo naknadnim mjerenjima utvrđivati ono što je bilo moguće predvidjeti već u fazi projektiranja.
Odgovor na sva sporna pitanja trebao bi dati sudski postupak koji je u tijeku, a sljedeće ročište zakazano je za 27. listopada, na Upravnom sudu u Splitu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....