StoryEditorOCM
S mora i krajaOstalo na njivi

Povrće koje nitko neće! Ubrao je 1500 kilograma, pa ga sada dijeli ljudima mukte - ovo morate pročitati

Piše Stanislav Soldo
16. kolovoza 2026. - 12:46
Ante Cizmic/Cropix
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Vrhunske zelene mahune ove sezone postale su paradoks na hrvatskim njivama, iako bi njihova cijena trebala biti visoka, proizvođači ih teško ili nikako ne uspijevaju prodati. Poljoprivrednik Tadej očekuje oko 1500 kilograma uroda, ali za većinu mahuna nema kupca ni po cijeni od tri eura za kilogram.

Umjesto da završe na tržištu, stotine kilograma kvalitetnih zelenih mahuna Tadej je odlučio podijeliti ljudima besplatno. Pokušavao je pronaći otkupljivače, vozio je mahune i prema Zagrebu, no interesa za otkup jednostavno nema, piše podravski.hr.

-Nitko neće ni nazvati. A dajem ih po tri eura, kaže Tadej, suočen s problemom koji, tvrdi, ne pogađa samo njega.

Očekuje ukupno oko 1500 kilograma mahuna, ali prodaja na veliko gotovo je nemoguća. Proizvodnja postoji, kvaliteta postoji, cijena nije pretjerana, ali kupaca nema.

Tadej pritom odbacuje priče da bi mahune trebale stajati desetak ili više eura po kilogramu kako bi se proizvođaču isplatila proizvodnja.

-Kako bi išlo da su 12 eura? To su gluposti, to nije realna cijena. To nije stvarna cijena, objašnjava.

Na tržnicama možda pojedinačni proizvođač uspije prodati kilogram ili dva, primjerice na moru ili na Dolcu, po višoj cijeni. No takva prodaja ne može riješiti problem poljoprivrednika koji ima više od tone proizvoda.

image
Ante Cizmic/Cropix

Problem je, smatra Tadej, puno širi od samih mahuna. Poljoprivrednici godinama pokušavaju pronaći kulture koje će im donijeti zaradu, ali često se dogodi da istu ideju dobije velik broj proizvođača.

-Ne znamo što saditi. Svi imaju isti problem. I marelice i aronije ljudi posadili, traje par godina i sada nitko ne bere, kaže.

Riječ je o svojevrsnom začaranom krugu. Kada se pojavi informacija da se određena kultura dobro prodaje, proizvođači je počnu saditi. Nakon nekoliko godina na tržište stižu velike količine, a potražnja ne raste istim tempom. Rezultat je hiperprodukcija, pad interesa otkupljivača i proizvod koji ostaje na njivi.

Mahune tako postaju još jedan primjer hrvatskog poljoprivrednog paradoksa: proizvođač može imati vrhunski proizvod, ali ako nema organiziranog otkupa i dovoljno kupaca, urod nema gotovo nikakvu tržišnu vrijednost.

Tadej je zato dio svog uroda odlučio jednostavno pokloniti. Ne zato što mahune ne vrijede, nego zato što ih, unatoč cijeni od tri eura, nema kome prodati.

Mahune očito nikome ne trebaju, zaključak je koji najbolje opisuje situaciju s kojom se ovih dana suočava, ali i pitanje koje ostaje za mnoge poljoprivrednike: što uopće saditi da bi se za nekoliko godina pronašao kupac?

image
Nikola Brboleza/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. kolovoz 2026 12:46