"Kolovoz je bio iznadprosječno topao..." "Rujan je završio s temperaturama iznad višegodišnjeg prosjeka...", zasigurno ste čuli od naših klimatologa posljednjih mjeseci. Ali sjeća li se netko među vama uopće kad smo posljednji put imali neko razdoblje koje su obilježile prosječne atmosferske prilike, u skladu s višegodišnjim prosjekom (trideset godina)?
Ako je vjerovati dugoročnim prognozama Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) iz Readinga u Engleskoj, koji dobar dio godišnjeg budžeta od 157 milijuna funti (više od 180 milijuna eura) ulaže i u dugoročne prognoze vremena, na kojima rade stotine svjetskih stručnjaka, baš su takvi tjedni pred nama.
ECMWF se može pohvaliti da posjeduje jedan od najmoćnijih superračunalnih sustava na svijetu (Atos sustav smješten u Bologni, Italija), koji ima više od milijun procesora i služi isključivo za obradu oko 800 milijuna meteoroloških opažanja dnevno te za pokretanje simulacija prognoza.
Koliko god navedeni podaci djelovali zapanjujuće, činjenica je da prognoze vremena, osobito dugoročne, i dalje nisu u potpunosti pouzdane, a priroda, koju uloženi milijuni ne zanimaju, često nas podsjeti tko je gazda u atmosferi...
Ispod prosjeka
Iako smo već zagazili u srce jeseni, dugoročne prognoze Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) signaliziraju duže razdoblje stabilnog i suhog vremena, koje se može pripisati polju visokog tlaka zraka, anticikloni, koja će se sa svojim središtem iz područja Velike Britanije preko Skandinavije izmjestiti na sjeveroistok europskog kontinenta i Dalmaciji osiguravati lijepo, savršeno vrijeme sve do konca druge dekade listopada.
Prve slabosti spomenute anticiklone naziru se tek poslije 20. listopada, kada bi mogla doći u iskušenje uz razvoj plitkog ciklonalnog sustava u Sredozemlju. Iz večerašnje perspektive, dojam je da se radi o slabijoj promjeni vremena, koja bi nam više mogla "zapapriti" jugom i glavoboljom nego oborinama.
Prema posljednjem ažuriranju dugoročnih prognoza spomenutog prognostičkog modela, ozbiljnijih oborina u listopadu možda neće ni biti. Ako ih bude, bit će rezervirane tek za sam kraj mjeseca. Zato se već sada, dugoročno naravno, može razmišljati o negativnoj oborinskoj bilanci u listopadu, što se vjerojatno neće svidjeti našim poljoprivrednicima.
Kada je riječ o odstupanju srednje temperature zraka na dva metra od površine tla (meteorološki zaklon), Englezi signaliziraju da će njihova vrijednost na našem području do konca listopada biti, vjerovali ili ne, ispod višegodišnjeg prosjeka, što je podatak koji se na prognostičkim kartama posljednjih godina rijetko viđa.
Istoimeni model u svojim dugoročnim prognozama u prvom tjednu studenoga signalizira povratak srednje temperature zraka u okvire višegodišnjeg prosjeka. Potom slijedi blagi porast iznad prosjeka prema sredini studenoga, koji bi, ako je vjerovati dugoročnim prognozama, u konačnici trebao biti malo topliji te nešto vlažniji od prosjeka.
Za kraj, skrećemo vam pažnju kako su prognoze vremena još uvijek najpreciznije unutar 72 sata od samog događaja, a čak ni tada ne postoji jamstvo savršeno točne prognoze, u što smo se nedavno imali priliku osvjedočiti (sjetite se petka). Također, dugoročne prognoze vremena ne smijemo uzimati zdravo za gotovo, nego na njih valja gledati isključivo kao na trend. U ovom trenutku on pokazuje da neko vrijeme ne treba računati na veća uzbuđenja u atmosferi, ali treba na temperature zraka, koje će nerijetko biti ispod prosjeka, osobito u unutrašnjosti Dalmacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....